ZAGREB – Ni epidemiološka situacija u Europi, ni procijepljenost građana u članicama Europske unije, ne daju Hrvatskoj pravo na veliki optimizam uoči predstojeće turističke sezone, a podaci o turističkim rezultatima što ih je jučer objavio Eurostat za sve članice Europske unije jasno upućuju na to da su i lani turistički rezultati bili bolji u zemljama čiji su građani potrošili novac u vlastitoj zemlji ili je tako barem spriječena veća katastrofa. Uz to, puno manje gubitke u turizmu imale su države u kojima ta grana nije toliko ovisna o određenim mjesecima u godini, kako je to slučaj s Hrvatskom, ali i većinom ostalih mediteranskih zemalja u kojima su najvažnija tri ljetna mjeseca i čija zarada ovisi o dolasku gostiju iz inozemstva.

S obzirom na to u kakvim se uvjetima dogodila prošlogodišnja turistička sezona, hrvatske su vlasti nakon njezinog završetka isticale zadovoljstvo jer je pad dolazaka i noćenja turista bio manji nego se to u trenutku zatvaranja gospodarstva očekivalo. U Hrvatskoj je, prema podacima Eurostata, broj noćenja u cijeloj prošloj godini pao za 55,3 posto i po tom pitanju Hrvatska je, kako su i isticali iz Vlade, ostvarila puno bolje rezultate od primjerice Španjolske ili Grčke, država u kojima je pad bio 70 posto ili više. Uz te dvije države, veći pad noćenja u 2020. u odnosu na 2019. godinu, postavilo je još pet članica EU-a, Bugarska, Cipar, Malta, Mađarska i Portugal.

Podaci za Francusku i Irsku nisu objavljeni, ali čak 17 članica Europske unije imalo je manji pad broja noćenja od Hrvatske i među njima je i Italija, koja je cijelu prošlu godinu imala puno lošiju epidemiološku situaciju od Hrvatske. Prema podacima Eurostata, u Italiji je broj noćenja u 2020. godini pao za 53,5 posto u odnosu na 2019. godinu.

Pad noćenja

Iako je Hrvatsku i ostale mediteranske zemlje nemoguće u potpunosti uspoređivati s ostalim zemljama EU-a, odnosno onima koje ne ovise o sezonalnosti turizma ili s državama koje su više okrenute zimskom turizmu, pa su prije potpunog zatvaranja uspjele ostvariti dobre rezultate turističke sezone, ipak su i lani puno bolje prošle države koje ovise o domaćim gostima i kojima većinu prihoda ne donose strani turisti.

U cijeloj Europskoj uniji broj noćenja pao je za 52 posto, no od većeg pada turizam su spašavali domaći gosti, jer su oni ostvarili pad noćenja od 38 posto, dok je broj noćenja stranaca pao za čak 68 posto.

Tako su primjerice susjedni Slovenci lani imali 41,7 posto manje noćenja, ali od pada kakav je primjerice doživjela Hrvatska spasili su ih domaći gosti koji su u 2020. godini u svojoj državi ostvarili čak 33 posto noćenja više nego u 2019. godini.

Najmanji pad turističkih noćenja lani su imali Nizozemci gdje je zabilježen pad od 30,2 posto. Nizozemska je, kao i Hrvatska, zabilježila pad noćenja inozemnih gostiju od gotovo 60 posto, ali je u toj državi pad broja noćenja domaćih gostiju bio manji od deset posto, dok je u Hrvatskoj bio veći od 20 posto.

U Danskoj je broj noćenja pao 32,1 posto, iako su imali pad noćenja stranih gostiju veći od 60 posto. No, situaciju su i tu izvukli domaći gosti koji su skupili oko 15 posto manje noćenja nego u 2019. godini.

Inozemni gosti

Pad noćenja manji od 40 posto zabilježila je i Austrija, ali u toj je državi manje nego u Hrvatskoj pao i broj noćenja stranih gostiju, što se vjerojatno može, kao i u Sloveniji, pripisati činjenici da su ipak prije početka epidemije u Europi uspjeli odraditi skijašku sezonu. Naravno, Malti i Cipru koji također ovise kao i Hrvatska o inozemnim gostima, nije pomoglo ni to što su njihovi građani ostvarili 15 posto više noćenja.

No, poučene prošlogodišnjim iskustvom da se u uvjetima epidemije veći pad noćenja, a time i zarade, može spriječiti ostankom građana u vlastitoj zemlji za vrijeme odmora, pitanje je kako će postupiti države poput Njemačke, Slovenije, Italije ili Austrije sljedećih mjeseci, što će naravno utjecati i na turističku sezonu u državama poput Hrvatske, Španjolske ili Grčke, koje su ovisne o dolasku i potrošnji gostiju iz tih bogatijih država.

Hrvatska je lani samo u tri udarna turistička mjeseca izgubila 3,25 milijardi eura zarade od inozemnih gostiju, a još jedna takva godina bila bi gotovo neizdrživa i za turističke tvrtke, ali i za državni proračun. Građani Hrvatske koji se zasad s gospodarskom krizom koju je izazvala epidemija uspijevaju nositi dobrim dijelom zahvaljujući pomoći iz proračuna, teško mogu pomoći da se u još jednoj kriznoj godini taj gubitak nadoknadi.