U zadnje vrijeme činilo se da je Vladimir Šeks na izlaznim vratima iz visoke politike, ali dogodio se preokret i HDZ-ov veteran ponovo je bitan čovjek i obavlja trenutačno možda najvažniji posao u Hrvatskoj. Potpredsjednika Sabora i Nacionalnog odbora za praćenje pregovora premijerka Jadranka Kosor odredila je za koordinatora provođenja akcijskog plana za završetak pregovora u poglavlju 23 – pravosuđe i temeljna ljudska prava.

Uloga Vesne Pusić  

– Šeks je imenovan odlukom predsjednice Vlade i on već radi taj posao. Njegova je zadaća koordiniranje ministarstava, drugih državnih institucija, Sabora, pa i pojedinih zastupničkih klubova poput SDSS-ovog. Šeks će pronalaziti rješenja za ispunjavanje mjerila, upozoravati ako Vlada treba donijeti još neku odredbu ili zakon i slično – rekao nam je potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac.   

Njegove riječi potvrdili su nam i u Vladi uz objašnjenje da je na sastanku na kojem su bili svi ključni ljudi hrvatskog pravosuđa, pa tako i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, dogovoreno da će upravo Šeks biti supervizor provođenja akcijskog plana koji bi trebao omogućiti završetak pregovora u lipnju.

Zanimljivo je međutim, da nijedan član Vlade niti visokopozicionirani HDZ-ovac s kojima smo jučer razgovarali nije mogao potvrditi novu Šeksovu dužnost praćenja pregovora u pravosuđu i temeljnim ljudskim pravima. Štoviše, nekoliko naših sugovornika iz HDZ-a odlučno je to negiralo ocjenjujući kako se »radi o spinu«, dok sa Šeksom nismo uspjeli stupiti u kontakt.

Prijepora nema oko buduće uloge Vesne Pusić koja će, dogovoreno je na koalicijskom sastanku, formirati grupu od tri do pet zastupnika koji će lobirati među kolegama parlamentarcima u članicama EU koje još imaju rezerve prema završetku pregovora već u lipnju. Ideja o zastupnicima lobistima iznijeta je na zadnjoj sjednici Nacionalnog odbora.   

– Diplomatska ofenziva treba ići s najviše razine, ali i saborski zastupnici koji su upućeni u EU-tematiku trebaju se angažirati prema parlamentima zemalja EU-a – kazala nam je Pusić, dodavši da je trenutak za operativni dogovor o tome kako tko može pridonijeti da bi pregovori završili do lipnja. Prema njezinom mišljenju, među zastupnicima-lobistima trebali bi se, uz nju, naći i HDZ-ovka Marija Pejčinović Burić, Pupovac te SDP-ovac Neven Mimica.

Na ovaj bi način Vlada uvukla i opoziciju u proces dovršavanja pregovara.

Usamljeni HDZ

Naizgled u sjeni Šeksovog novog političkog uzleta ostala je činjenica da je HDZ postao usamljen u inzistiranju da se referendum, kao kruna hrvatskih aktivnosti na putu priključivanja Uniji, održi prije parlamentarnih izbora. U HDZ-u i dalje smatraju da bi, pod uvjetom da pregovori budu okončani u lipnju, trebalo čekati na potpisivanje sporazuma o pristupanju, onda raspisati referendum, a tek nakon toga ići na izbore.

Razlozi su političko-pragmatični, ali i uvjerenje HDZ-a da imaju moralno pravo da baš oni zaokruže cijeli proces jer su i najviše za njega učinili. No, to bi značilo da bi, zbog priprema sporazuma koja obično traje četiri i pol do pet mjeseci, izbori mogli biti prebačeni na početak iduće godine.

– Bilo bi lijepo da, u slučaju da u lipnju završe pregovori, u listopadu možemo održati referendum, ali to ne ovisi o Hrvatskoj. HSS je protiv otezanja s izborima, neka budu u studenom, a onda neka nova vlada potpiše sporazum i raspiše referendum – kazao nam je predsjednik HSS-a Josip Friščić. U HSS-u smatraju da europske teme ionako neće biti presudne za opredjeljivanje birača.

Datum izbora

I Pupovac je vrlo jasan – prvo izbori, pa referendum.

– Za referendum objektivno više nema vremena, izbori moraju biti do kraja godine. A o datumu se koalicija tek treba usuglasiti – rezolutan je potpredsjednik SDSS-a.

Ako se izbori budu održali nakon referenduma za pristupanje Europskoj uniji, nova Vlada mogla bi, ako ima namjere provoditi bilo kakve reforme u zemlji, izgubiti cijelu prvu godinu mandata. Ukoliko se na ugovor o pristupanju, nakon završetka pregovora, potroši još najmanje pet mjeseci dogovora, onda on ne može biti potpisan prije studenoga ili čak prosinca. U takvom raspletu referendum bi se održao najranije u prosincu, a možda čak i u siječnju.

Na taj način izbori bi se održali tek 2012. godine, a nova bi Vlada, ako dođe do promjene vlasti, preuzela upravljanje državom možda tek u ožujku ili travnju. Za bilo kakve promjene u proračunskoj politici trebalo bi joj najmanje mjesec-dva pregovora, pa još toliko za izmjene zakona, pa bi efekt u prvoj godini bio minimalan.