"Počelo je s donošenjem zakona o pravosudnoj suradnji s vremenskim ograničenjem europskog uhidbenog naloga, uklopile su se i ustavne promjene o nezastarijevanju kaznenih djela ubojstava, s osnivanjem istražnog povjerenstva... Dakle, ta jedna trijada govori kako se želi izigrati europski uhidbeni nalog i hrvatski pravni poredak. Vidjet ćemo kako će na to reagirati Europska komisija i Njemačka", rekao je Šeks
ZAGREB Medijske informacije o pokretanju predistražnih radnji protiv bivšeg dužnosnika jugoslavenske tajne službe Josipa Perkovića Vladimir Šeks (HDZ) danas je protumačio kao scenarij s ciljem izigravanja europskog uhidbenog naloga.
Mediji su izvijestili da je Državno odvjetništvo pokrenulo predistražne radnje protiv Perkovića te da je riječ o pripremi za istragu nakon donošenja ustavnih promjena kojima bi se ukinula zastara za kaznena djela teškog ubojstva.
»U komentarima se govori da su se, eto, kao pronašle neke nove činjenice, koje su već jako, jako stare, da se sve to radi kada su započele ustavne promjene o nezastarijevanju ubojstava počinjenih iz političkih motiva te se u sklopu toga slavodobitno najavljuje da će se suđenje održati u Zagrebu. Kakve nove činjenice«, upitao je Šeks, podsjetivši da je Krunoslav Prates za Đurekovićevo ubojstvo osuđen još prije dvije godine, kao i da je ključni svjedok Vinko Sindičić već davno pred javnim bilježnikom povukao svoje svjedočenje.
Tumači da je riječ o »scenariju s ciljem izigravaja europskog uhidbenog naloga«.
»Počelo je s donošenjem zakona o pravosudnoj suradnji s vremenskim ograničenjem europskog uhidbenog naloga, uklopile su se i ustavne promjene o nezastarijevanju kaznenih djela ubojstava, s osnivanjem istražnog povjerenstva… Dakle, ta jedna trijada govori kako se želi izigrati europski uhidbeni nalog i hrvatski pravni poredak. Vidjet ćemo kako će na to reagirati Europska komisija i Njemačka«, rekao je Šeks.
Da bi se DORH trebao očitovati o informacijama objavljenim u medijima smatra i laburist Dragutin Lesar.
»Bilo bi jako dobro da Državno odvjetništvo službeno hrvatsku javnost izvijesti o navodima u medijima. Dok nemamo službenog očitovanja, teško je komentirati«, rekao je Lesar.
Nije želio odgovoriti ni hoće li pokrenute predistražne radnje utjecati na glasovanje laburista o ustavnim promjenama kojima SDP predlaže nezastarijevanje politički motiviranih ubojstava, a Vlada nezastarijevanje svih teških ubojstava.
»Nagađanja je u političkom smislu nezahvalno komentirati. Radi se o izuzetno ozbiljnoj temi i pitanju, i bilo bi dobro da DORH što prije da službeno priopćenje«, kazao je.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je danas u vezi informacije da je Državno odvjetništvo (DORH) pokrenulo predistragu kojom se želi utvrditi je li Josip Perković kao šef UDBE bio odgovoran za ubojstvo Đurekovića u Njemačkoj, da je to »točka na i« plana kako zaštititi Perkovića od izručenja Njemačkoj.
»Ako je istina da je DORH pokrenuo predistragu, iako to još nije potvrđeno, to znači da je to ‘točka na i’ plana kako zaštititi Josipa Perkovića da ne bude izručen Njemačkoj, da se europski uhidbeni nalog na neki način derogira te da se Perkovića procesuira u Hrvatskoj«, izjavio je Karamarko u emisiji »Oporbeni zarez« Hrvatskog radija.
Ako je to tako, to znači da rok od 1. siječnja 2014. ili 15. srpnja, koji je tražio premijer Zoran Milanović, ima svoju logiku – da se uđe u promjenu Ustava kojim će se promovirati nezastarjevanje svih teških ubojstava kako bi se Perkovića moglo procesurati u Hrvatskoj, rekao je Karamarko.
On smatra da to suđenje u Hrvatskoj neće biti pošteno, a problem vidi u negiranju europskog uhidbenog naloga jer je, po njemu, prvo trebalo Perkovića izručiti Njemačkoj, a onda razgovarati o promjeni Ustava.
»Obmanom i bacanjem prašine u oči« smatra izjave premijera Milanovića, ali i predsjednika Republike Ive Josipovića, da su svi zločini isti – i oni počinjeni do 1990. i oni poslije nje. Svi zločini nisu isti, kaže predsjednik HDZ-a, jer zločini do 1990. su počinjeni u organizaciji države i državnih službi.
»To su zločini koji su počinjeni po nalogu Saveza komunista Hrvatske i Jugoslavije, jer su u tim partijskim organizacijama postojale komisije koje su odlučivale o sudbinama ljudi i tko će biti ubijen«, tvrdi Karamarko.
Naglasio je da su ubijeni hrvatski emigranti, koji su bili domoljubno raspoloženi i neprijateljski prema Jugoslaviji, bili žrtve državnog terora. Zato pri promjeni Ustava traže jasnu i preciznu formulaciju o nezastarjevanju teških zločina, jer svi zločini ne mogu biti isti.
Na upit o prvom uhićenju 93-godišnjeg Josipa Boljkovca zbog sumnje da je u svibnju 1945. kao šef karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA) naredio uhićenja i likvidaciju 21 civila s područja Duge Rese, Karamarko je u vezi uhićenja koje je 2011. proveo kao tadašnji ministar unutrašnjih poslova, opovrgnuo tvrdnje da je to učinio zbog parlamentarnih izbora.
»Pokazalo se da je trebalo ići u takve aktivnosti, ali ne zato da bi se procesuiralo starca od 93 godine. Zato da kroz taj, i mnoge druge slučajeve koji nisu riješeni, pokažemo karakter komunističkog režima koji je nakon 8. svibnja 1945. do 1989. ubijao ljude. Ne samo Hrvatske, već i ljude drugih nacionalnosti«, rekao je Karamarko.
Na pitanje hoće li korupcijska afera u HAC-u i HGK-u naštetiti HDZ-u, Karamarko je odgovorio kako je to pokušaj skretanja pozornosti s bitnih problema zemlje i nesposobnosti sadašnje Vlade. HDZ će stajati iza bivšeg ministra prometa i sadašnjeg potpredsjednika stranke Božidara Kalmete dok mu se ne dokaže krivnja, istaknuo je Karamarko.