Unutarstranački izbori

SDP-ovcima se ne žuri, izbori za novo vodstvo u Rijeci i drugim gradovima tek u travnju 2026.

Tihana Tomičić

Siniša Hajdaš Dončić / Foto: Davor Kovačević

Siniša Hajdaš Dončić / Foto: Davor Kovačević

SDP priprema unutarstranačke izbore i savez s Možemo!



Iako su donedavna stranačka pravila SDP-a predviđala da se izbori za lokalna stranačka vodstva održe šest mjeseci od izbora za lokalne vlasti, dakle do studenoga, unutarnji procesi s promjenom statuta doveli su do toga da će se sve prolongirati najmanje do proljeća 2026. godine.


Pa tako i izbori za vodstvo SDP-a u Rijeci, ali i Zagrebu – realno je da će se vodstva u velikim gradovima gdje su organi stranke raspušteni, birati tek negdje oko 1. travnja iduće godine.


Nova pravila


Naime, SDP će do sredine siječnja promijeniti statut, kojim će se dijelom ukinuti model jedan čovjek – jedan glas, odnosno bit će redefiniran i modificiran, kako objašnjava politički tajnik stranke Saša Đujić.




Predsjednik stranke birat će se i dalje izravno, ali u gradovima i općinama održavat će se konvencije na kojima će pravo glasa imati svi članovi koji redovno plaćaju članarinu.


S obzirom da u većini sredina broj članova dopire do nekoliko stotina, a ne više od toga, to praktički znači da će i putem konvencija to biti izravni izbori, bez delegata, a još se razmatra hoće li u velikim gradovima biti drukčije.


Također, nakon što se izglasaju nova pravila i rokovi za izbore, lokalne organizacije same će odlučivati kada će točno održati izbore, i neće se održati u cijeloj Hrvatskoj na isti dan, nego će rokovi biti klizni.


O izmjenama statuta na sjednici u ponedjeljak 1. prosinca raspravljat će Predsjedništvo SDP-a, jednako kao i o temi sankcioniranja ZDS-a. To je tema koju je SDP otvorio krajem ljeta, a od tada u stranci traju rasprave i unutarnja savjetovanja s članstvom kako se postaviti prema kompleksnoj temi upotrebe kontroverznog pozdrava »Za dom spremni«.


Sjednica Glavnog odbora SDP-a na kojoj će se raspravljati i o statutu i o ovom prijedlogu sankcioniranja ZDS-a održat će se do sredine prosinca, dakle svakako prije Thompsonova novog koncerta u Zagrebu, a poznato je da je SDP podržao Možemo! i gradsku vlast u Zagrebu oko zabrane drugog koncerta, ako bude upotrebne neželjenog pokliča.


Dakle, SDP je spreman ponovo staviti tu temu na svoj dnevni red upravo u danima prije nego se opet aktualizira, oko zbivanja s koncertom u glavnom gradu.


Zajedničke akcije


Ovo nije prva suradnja SDP-a i Možemo!.


Već su u nekoliko navrata imali zajedničke inicijative i konferencije u Saboru, pa i oko tzv. Bačićevih prijedloga novog paketa zakona o gradnji i urbanizmu, a i u Vukovaru su 18. studenog bili na svim događanjima zajedno, što je po njima prva velika javna poruka o tome da su spremni surađivati na duge staze.


Cilj je, naravno, povezati se u čvršći savez uoči narednih izbora – do njih ima dovoljno vremena, do 2028., da dvije stranke utvrde ima li želje i osnova za koalicijsku suradnju i pokušaj preuzimanja vlasti.


Uvjet za to je da Tomislav Tomašević ostane i dalje kandidat za Zagreb, i da SDP kao senior partner bude lider tog saveza, a samim time i stranka koja će dati kandidata za premijera.


U više navrata je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik stranke, deklarirao da će to i biti, a kad se s tim složi i Možemo!, jasno je da će koalicija ljevice postati moguća.


Odnosno, prema tumačenjima iz SDP-a, socijaldemokrati su pristali u Zagrebu na model suradnje po kojem jača stranka daje gradonačelnika, a to je u Zagrebu Možemo!, dok će onda na nacionalnoj razini SDP kao jača stranka dati kandidata za premijera.


Pouka iz 2024.


U SDP-u smatraju da je bitno da postoji izražena volja dviju stranaka, a detalji će se kasnije lako razraditi.


Naime, sjećamo se da je Možemo! na izborima 2024. odbio ući u predizborni savez sa SDP-om, pa je HDZ osvojio vlast treći put zaredom na čelu s Andrejem Plenkovićem, a na Ibleru vjeruju da sadašnje ankete koje SDP-u daju oko 25 posto podrške, a stranci Možemo! oko 11 posto, dovoljno dobar start budući da u Hrvatskoj u pravilu relativnu većinu osvaja stranka ili koalicija koja prijeđe 33 posto podrške.