Nema dogovora

SDP neće više pregovarati s HDZ-om o Ustavnom sudu. Sve će biti jasno 15. svibnja

Dražen Ciglenečki

Sredinom svibnja vidjet će se je li otvorena nova faza u imenovanju sudaca / Foto MARKO LUKUNIĆ/PIXSELL

Sredinom svibnja vidjet će se je li otvorena nova faza u imenovanju sudaca / Foto MARKO LUKUNIĆ/PIXSELL

Prostor obnovi dijaloga eventualno bi otvorio odustanak HDZ-a od prijedloga za ustavne suce



 


Saborski Odbor za pravosuđe čekao je pet mjeseci da HDZ procijeni jesu li se stekli uvjeti za glasovanje o mišljenju o troje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, koji su saslušani 1. prosinca. Prošli tjedan je HDZ zaključio da je napokon vrijeme i Mirta Matić, Aleksandra Maganić i Šime Savić dobili su pozitivno mišljenje. Stoga će ovih dana predsjednik Zoran Milanović dostaviti Hrvatskom saboru prijedlog da zastupnici za predsjednicu Vrhovnog suda izaberu Mirtu Matić, o kojoj se Opća sjednica Vrhovnog suda, velikom većinom glasova, pozitivno očitovala još koncem listopada. Upitno je, međutim, kada će se i hoće li se uopće o Milanovićevoj kandidatkinji glasovati na plenarnoj sjednici jer predsjednik parlamenta Gordan Jandroković, kako je sam izjavio, mora odlučiti »koji je trenutak u kojem postoje najveće moguće šanse da izaberemo i tri suca Ustavnog suda i predsjednika Vrhovnog suda«.


Ništa dramatično


Iz tog razloga je u četvrtak on odgodio glasovanje o prijedlogu Odbora za Ustav da ustavni suci budu Željko Pajalić, Mladen Sučević i Goran Selanec. U tijeku je stanka u radu Sabora, koji će opet zasjedati od 12. svibnja. Jandroković se nada da će u sljedećih desetak dana HDZ i ljevica usuglasiti stavove jer »iznimno je bitno da popunimo i jednu i drugu instituciju«. Vodstvo HDZ-a, dakle, još uvijek deklarativno inzistira na takozvanom paketu, da se, temeljem političkog dogovora, isti dan izglasa Mirtu Matić, Željka Pajalića, Mladena Sučevića i Gorana Selaneca.




No, u SDP-u kažu da njihov Saša Đujić ovaj put neće ni pregovarati ni neformalno razgovarati s Ivanom Malenicom iz HDZ-a, a Možemo! ni ranije nije imalo te ambicije. Nije jasno o čemu bi se dvije strane točno usuglašavale. Prostor obnovi dijaloga eventualno bi otvorio odustanak HDZ-a od prijedloga Odbora za Ustav za ustavne suce, ali o tome, barem zasad, nema nikakvih informacija. Teško da je HDZ spreman, recimo, otpisati Sučevića i prihvatiti da se u Ustavni sud umjesto njega pošalje Željka Matijašeca, pročelnika u Gradu Zagrebu. Za izbor predsjednika Vrhovnog suda, pak, oporba nije niti potrebna, HDZ sa svojim koalicijskim partnerima ima za to više nego dovoljnih 76 glasova. Znači da se u saborskoj stranci na relaciji HDZ – ljevica vjerojatno neće dogoditi ništa dramatično, da se sadašnja situacija neće promijeniti do glasovanja u Hrvatskom saboru. Jandroković će u tom slučaju imati na raspolaganju nekoliko opcija.


Ako će se strogo držati rješenja što ga je početkom siječnja političkim protivnicima ponudio premijer Andrej Plenković, »nama dva ustavna suca, vama predsjednik Vrhovnog suda«, neće se glasovati ni o Milanovićevom ni o prijedlogu Odbora za Ustav. Oba će biti u saborskom dnevnom redu »dok se ne steknu uvjeti za glasovanje«. Za odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga u NATO aktivnosti NSATU, za koju je nužna dvotrećinska većina, nisu se stekli još od listopada 2024., kada je ona raspravljena na prijedlog Vlade. Nakon što je opozicija, slijedeći predsjednika Republike, odbila podržati odlazak tri hrvatska časnika u njemački Wiesbaden, glasovanje o tome je odloženo do daljnjeg. Jednako bi sada Jandroković i HDZ mogli učiniti s ustavnim sucima i predsjednikom Republike jer SDP i Možemo! ne pristaju na Plenkovićevu formulu. Druga je mogućnost da Jandroković stavi na glasovanje prijedlog Odbora za Ustav, a ako ustavni suci ne bi bili izabrani, otkaže glasovanje o Mirti Matić.


Vezana imenovanja


Time bi makar Odbor za Ustav dobio pravnu osnovu za raspisivanje novog javnog poziva za tri suca Ustavnog suda, što je premijer nedavno obećao. Budući da je HDZ dao pozitivno mišljenje Mirti Matić, nelogično bi bilo da joj na plenarnoj sjednici spusti rampu, ako bi se ipak glasovalo o Milanovićevom prijedlogu, ali nije uputno ni to isključiti. I posljednja je opcija da HDZ u potpunosti revidira Plenkovićevo rješenje za Ustavni i Vrhovni sud.


– Ta imenovanja će biti vezana. Ići ćemo u proces izbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda jedino u varijanti da se izaberu tri Ustavna suca i to na način da dva predloži parlamentarna većina, a jedan oporba, premijerova je izjava objavljena 7. siječnja na službenoj internetskoj stranici Vlade. Kasnije je u više navrata ponovio da predsjednika Vrhovnog suda neće biti, da Gordana Jalšovečki, koju je DSV odredio za obavljanje poslova sudske prakse, ionako sve suvereno drži pod kontrolom, ako u ovom ciklusu oporba ne prepusti HDZ-u dva od tri ustavna suca. Zato bi doista velik, za Plenkovića posve nekarakterističan, preokret bio kada bi vladajuća koalicija izabrala Mirtu Matić bez obzira na propast postupka izbora sudaca Ustavnog suda. Svejedno, u SDP-u danas smatraju da će HDZ, u nastojanju stvaranja percepcije da je oporba ta koja opstruira popunjavanje pravosudnih institucija, na kraju baš to napraviti. Prognoza je to i predsjednika Mosta Nikole Grmoje. Na odgovor jesu li bili u pravu, pričekat ćemo do idućeg glasovanja, koje će biti možda 15. svibnja.