Schulz: EU će pomoći da se Hrvati izvuku iz siromaštva; Napolitano: Iz zajedničke prošlosti u zajedničku budućnost

Članstvo u EU-u neće ponuditi magično rješenje za krizu. Ali će pomoći da se puno ljudi izvuče iz siromaštva i modernizira ekonomija. Hrvatska će dobiti sredstva za izgradnju cesta, zaštitu okoliša te za istraživanje i razvoj

BRUXELLES Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz uputio je u nedjelju poruku dobrodošlice Hrvatskoj, u kojoj je istaknuo da ulaskom u EU, Hrvatska otvara novo poglavlje u svojoj povijesti.»To je povijesni dan za EU i za Hrvatsku. Europa poduzima još jedan važan korak prema ujedinjenju, a Hrvatska otvara novo poglavlje u svojoj povijesti«, kaže se u poruci Martina Schulza, koji će u nedjelju navečer biti u Zagrebu na proslavi ulaska Hrvatske u Europsku uniju.»Dobra je vijest kada obitelj raste, posebice naša obitelj vrijednosti, koja je posvećena demokraciji, pravdi i vladavini prava«, dodaje Schulz.»Živimo u teškim vremenima. Recesija teško pogađa Hrvatsku kao i mnoge druge europske zemlje. Članstvo u EU-u neće ponuditi magično rješenje za krizu. Ali će pomoći da se puno ljudi izvuče iz siromaštva i modernizira ekonomija. Hrvatska će dobiti sredstva za izgradnju cesta, zaštitu okoliša te za istraživanje i razvoj”, rekao je Schulz.Odajući, u ime Europskog parlamenta, priznanje hrvatskim građanima za nastavak reformskog puta, Schulz je podsjetio da je Europska unija mirovni projekt, da ona za područje zapadnog Balkana, koje je prije nekoliko godina bilo rastrgano i uništeno ratom, predstavlja magnet za promjene.»Hrvatska je postala predvodnik. Stvorili ste institucije utemeljene na vrijednostima demokacije, vladavine prava, reformirali ste vašu ekonomiju i učinili je konkuretnijom. Dokazali ste da je predanim i teškim radom moguće postati članicom EU-a«, zaključio je Schulz.  Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik čestitao je u nedjelju Hrvatskoj ulazak u Europsku uniju ističući da se BiH neće tako skoro priključiti Uniji zbog brojnih neriješenih unutarnjih problema.»Velika je stvar i za čitavu regiju da je Hrvatska od ponoći i službeno članica Europske unije«, rekao je Dodik novinarima u Banjoj Luci. Ocijenio je da će zbog neučinkovitih i nepripremljenih državnih institucija BiH imati problema nakon što od ponoći europska granica bude s Hrvatskom.Dodao je da brojni unutarnji problemi blokiraju napredak u ovoj zemlji navodeći da je glavni razlog svih prijepora neuspjeh vlasti u drugome entitetu – Federaciji BiH. Ne znam kako će se BiH kretati ka EU. Volio bih da ide brzo, ali je sve stalo, jer se ne mogu riješiti odnosi u Federaciji BiH«, rekao je predsjednik RS-a.

Udruga ezula koja predstavlja Talijane porijeklom iz Istre, Dalmacije i Rijeke, Associazione Nazionale Venezia Giulia e Dalmazia (ANVGD), u svojoj je izjavi u nedjelju pozdravila ulazak Hrvatske u Europsku uniju kao »povijesno i pravno pozitivan događaj« koji ukida granicu koja ih je dijelila od njihovih rodnih zemalja, a Furio Radin, predstavnik talijanske manjine u Hrvatskoj, za agenciju ANSA, podsjetio je da se talijanska zajednica u Hrvatskoj uvijek zalagala za ulazak Hrvatske u EU jer uklanja granice koje smatra »neprirodnim«.Ulazak Hrvatske u Europsku uniju je »povijesno i pravno pozitivan događaj jer briše posljednju granicu koja je od Europe dijelila njihove rodne zemlje koje su uvijek kulturalno pripadale zapadnoj Europi, još od najstarijih razdoblja«, ocijenio je ANVGD u svojoj izjavi u nedjelju.»Tako se konačno zatvara jedan nesretan krug mržnji i neprijateljstva koji je svoju kulminaciju za narod Istre, Rijeke i Dalmacije doživio u pokoljima u fojbama, represiji Titovog režima, egzodusu 350.000 Talijana, ispraznivši za 90 posto jednu regiju koju je tisućljećima mirno nastanjivalo njeno autohtono stanovništvo. Pad te posljednje granice vraća u krug europskih država i bivše talijanske i venecijanske zemlje koje je mirovni sporazum iz 1947. oduzeo majci domovini«, ocjenjuje udruga talijanskih ezula, odnosno optanata s područja Slovenije i Hrvatske.Ulazak u EU, osim toga, »učvršćuje srdačne odnose između Italije i Hrvatske koji su su otvorili postizanjem neovisnosti te stare nacije. U posljednja dva desetljeća odnosi talijanskih ezula i njihovih zemalja porijekla, Istre, Rijeke i Dalmacije, postupno su se intenzivirali, nadvladavajući naslijeđe sukoba i kršenja ljudskih prava«.U »duhu novog prijateljstva, pristupanje Hrvatske pravnim standardima Europske unije, olakšat će i zaštitu talijanskih zajednica ostalih u Istri, Rijeci i Dalmaciji i priznanje mnogih prava ezula koja su još uvijek predmet bilateralnih dogovora«, očekuju talijanski ezuli.Zastupnik talijanske manjine u Hrvatskom saboru i čelnik Talijanske unije Rijeke i Istre, Furio Radin, za agenciju ANSA je izjavio da su Talijani u Hrvatskoj »uvijek željeli pristupanje Europskoj uniji« te da »od sutra više neće biti granice koja je ometala normalnu komunikaciju, onu ljudsku, trgovinsku i kulturalnu, s našom majkom domovinom, Italijom«.Talijani u Istri su iz dva temeljna motiva uvijek željeli ući u Europu, objašnjava Radin. »Na prvom mjestu zato što će biti prevladana granica koju smo vidjeli kao neprirodnu, koja je desetljećima ometala komunikaciju između Pule, Kopra, Trsta, što predstavlja naš glavni put ljudskih, trgovinskih i kulturalnih odnosa, te će od sutra Talijani u Hrvatskoj biti bliži našoj kulturalnoj majci domovini, Italiji«.»Radi se o duhovnim vrijednostima koje bi, i da su jedine bez brojnih materijalnih aspekata pripadnosti EU-u, bile dovoljne same za sebe«, dodao je Radin.

Talijanski predsjednik Giorgio Napolitano je u svojoj poruci povodom ulaska Hrvaske u Europsku uniju koju je u nedjelju objavio tršćanski list Il Piccolo podsjetio na »duboke zajedničke korijene« koje dijele talijanski i hrvatski narod ali i na obvezu sjećanja na tragedije i podjele između dva naroda koje su prouzročile totalitarne ideologije i nacionalizmi.

»Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju hrvatski i talijanski narod dijele zajedničku budućnost u ujedinjenoj Europi. Duboki korijeni spajaju naše narode a predaju nam i obvezu sjećanja na tragedije i podjele izazvane totalitarnim idelogijama i slijepim nacionalizmom prošlog stoljeća«, napisao je Napolitano za tršćanski list.

»Danas želimo okrenuti naš pogled prema budućnosti, s osjećajem radosti radi povijesnog trenutaka kojega se spremamo proslaviti i nade zbog perspektiva koje otvara novim naraštajima. To je duh koji nas je potaknuo da potpišemo zajedničku deklaraciju državnih čelnika Italije i Hrvatske u Puli 3. rujna 2011. godine, a kojoj je prethodillo sudjelovanje državnih čelnika Italije, Hrvatske i Slovenije na nezaboravnom koncertu kojime je dirigirao maestro Riccardo Muti u Trstu na trgu Talijanskog jedinstva 13. srpnja 2010. godine. Te su prigode bile simbolički pokazatelji zajedničkog angažmana na iskrenom prijateljstvu naših zemalja«, podsjetio je talijanski predsjednik.

»U razvijanju sposobnosti stabilizacije jedne tako važne regije kao što je zapadni Balkana i održavanju konstruktivnog dijaloga s graničnim i obližnjim zemljama, Hrvatska je znala zadobiti europsko povjerenje. Pripadnost Uniji će osnažiti tu njenu ulogu. A Italija će je nastaviti podržavati, kao što je ohrabrivala i podržavala svaki korak na zahtjevnom putu prema ulasku«, napisao je Napolitano.»Sada je potrebno zajedno raditi kako bi se dovršio proces približavanja i pristupanja ujedinjenoj Europi zemalja balkanskog područja kako bi se pridonijelo novom pokretanju gospodarskog razvoja Unije i zajedničkom odlučnošću ostvarivala gradnja političke Europe u interesu njenih građana«.

»Dok Hrvatska postaje njena 28. država članica, Europska unije donosi presudne odluke glede druga dva aspekta Europe otvorene prema budućnosti: pokretanje pregovora o pristupanju sa Srbijom i pregovarački mandat za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Kosovom.

Nalazimo se pred tri etape istog širokog procesa euro-atlantske integracije a Italija je stalno imala pokretačku ulogu u stvaranju preduvjeta za taj proces. Jadran tako ponovno postaje dio svijeta okrenut prema većoj integraciji na korist svih nacija koje na njega izlaze ili mu gravitiraju.

U središtu mogućnosti koje se otvaraju, umjesto granice kontinenta podijeljenog na dva bloka, Trst ponovno pronalazi svoju tradicionalnu fizionomiju raskrižja i mjesta miješanja velikih kultura i nebrojenih zajednica.

Put gospodarskog rasta cijelog talijanskog sjeveroistoka ide kroz jačanje europske integracije Jadrana koji danas čini još jedan korak naprijed«, ocijenio je predsjednik Talijanske Republike.

Schulz: EU će pomoći da se Hrvati izvuku iz siromaštva; Napolitano: Iz zajedničke prošlosti u zajedničku budućnost

Lidlova super ponuda