Foto Ured predsjednice
»Iščitava li se u tome i njen stav prema antifašističkom utemeljenju Hrvatske, i jesu li sljedeći koje će ukloniti sami antifašisti i deklaracija o antifašizmu«, upitao je Habulin
ZAGREB – Savez antifašističkih boraca Hrvatske ocijenio je u petak da se hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odlukom o uklanjanju Titove biste iz Ureda Predsjednice na Pantovčaku odrekla antifašističke borbe hrvatskog naroda, zbog čega je odbio njezino pokroviteljstvo na obilježavanju sedamdesete obljetnice pobjede nad nacizmom i fašizmom.
Čitav napredni svijet ne može prihvatiti potez predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, komentirao je odluku o micanju biste Josipa Broza Tita iz Ureda predsjednice na Pantovčaku predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin. Konstatirao je da je Tito cijenjen u svijetu, ali »ovdje ga se pokušava izopćiti iz hrvatske povijesti«. Za njegovu je udrugu, koja kako kaže taj čin predsjednice nije mogla spriječiti, to neprihvatljivo jer Josip Broz Tito ima svoje mjesto u hrvatskoj i svjetskog povijesti kao ličnost koja je obilježila drugu polovicu 20. stoljeća.
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je u petak žaljenje zbog odluke Saveza antifašističkih boraca Hrvatske (SABA) da odbiju njezino pokroviteljstvo nad obilježavanjem sedamdesete obljetnice pobjede nad nacizmom i fašizmom te naglašava da će u svojem djelovanju i dalje zastupati antifašizam, no da se nikad neće složiti s izjednačavanjem cjelokupnog antifašističkog pokreta u Hrvatskoj s Josipom Brozom kojeg smatra dikatorom.
“Predsjednica naglašava kako apsolutno poštuje i cijeni, te će u svojem djelovanju i dalje zastupati antifašizam i pobjedničku antihitlerovsku koaliciju, a uz to predsjednica potječe iz obitelji koja je također sudjelovala u povratku Rijeke, Istre i Dalmacije matici Hrvatskoj. No, nikada se neće složiti s izjednačavanjem cjelokupnog antifašističkog pokreta u Hrvatskoj s Josipom Brozom kojeg smatra diktatorom, a što je sukladno i rezoluciji Vijeća Europe o o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima”, rekao je Hini glasnogovornik Ureda predsjednice Luka Đurić.
Štetne posljedice
Za Habulina uklanjanje Titove biste ima mnogo dublje društvene korijene, ali i moguće mnogo štetnije posljedice.
Prvi ljudi istarske politike složni su u ocjeni kako je bistu Josipa Broza Tita, kao simbola antifašizma, ali i u znak podsjećanja na pripojenje Istri matici zemlji 1943. godine, trebalo ostaviti na ulazu u Ured predsjednika.
Dio naše povijesti
»Čovjek sam koji je uvijek okrenut budućnosti, ali to je bitan dio naše povijesti i stvaranja države koja se ne može izbrisati. Tuđman je to dobro razumio i govorio i meni o Titovoj ulozi za stvaranje Hrvatske pa me stoga čudi ova najnovija odluka«, napominje europarlamentarac Jakovčić.
Prvi čovjek Hrvatske stranke umirovljenika, saborski zastupnik Silvano Hrelja, kaže kako »demokracija svašta trpi, pa i neadekvatno revaloziranje pozicije Josipa Broza Tita u povijesti«. »Nama u Istri to je vrlo bitno. Jasno nam je da bez Tita i istarskog svećenstva Istre ne bi bilo u Hrvatskoj«, napominje Hrelja.
Predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin također naglašava kako je Titova bista mogla ostati u njegovom bivšem uredu. »Mogli su je ostaviti, jer su pojedine velike ličnosti dio povijesti neke zemlje, bez obzira da li ih voliš ili ne«, kaže Radin i objašnjava: »U predvorju rimskog palazza Chigi, gdje je sjedište talijanske vlade, stoje slike svih talijanskih premjera od osnutka države do danas. Baš svih, uključujući i one kojih se Talijani danas srame. Skrivanjem neke slike ili biste ne rješavaš ništa, kao što ostavljati ih ne znači da dijeliš njihovu ideologiju. Osim toga, Titova bista ima i umjetničku vrijednost, tako da bi ju ja ostavio«, istaknuo je Radin.
