Foto Žiga Živulović jr./Bobo Photo: Ziga Zivulovic jr./PIXSELL
„Sugerirali smo jedan oblik pragmatičnog rješenja kad je riječ o ribarima, i to i hrvatskim i slovenskim, na jedan džentlmenski način koji bi ih rasteretio različitih prekršajnih kazni s kojima su suočeni proteklih nekoliko godina”, rekao je Plenković
povezane vijesti
Razmatra se “pragmatično” rješenje koje bi slovenske i hrvatske ribare rasteretilo međusobnih kazni za ribarenje, rekao je u utorak premijer Andrej Plenković nakon susreta sa slovenskim kolegom Robertom Golobom u Brdu kod Kranja u Sloveniji.
„Sugerirali smo jedan oblik pragmatičnog rješenja kad je riječ o ribarima, i to i hrvatskim i slovenskim, na jedan džentlmenski način koji bi ih rasteretio različitih prekršajnih kazni s kojima su suočeni proteklih nekoliko godina”, rekao je Plenković.
Kazao je kako bi to bio „jedan dobar signal u pravom smjeru” kako bi se riješilo to pitanje koje „ipak povremeno opterećuje” inače odlične odnose Hrvatske i Slovenije.
Plenković je naglasio kako se mora ići u korist „onih koji svaki dan ribare na svojim tradicionalnim područjima” te da se predlažu praktična rješenja dok se konačno ne riješi pitanje morskog razgraničenja između dvije države.
Slovenska agencija STA sredinom ožujka prenijela je kako su se slovenski ribari koji su dobili kazne od Hrvatske zbog ribolova u Piranskom zaljevu obratili Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, nakon što su iscrpili pravne mogućnosti žalbe u Hrvatskoj. Plenković je u utorak kazao kako Hrvatska smatra da ta tužba neće biti uspješna.
Golob je nakon „vrlo opuštenog i pozitivnog sastanka” rekao kako je za slovensku stranu arbitražna odluka o razgraničenju „činjenica” koja se mora poštivati po unutarnjim i međunarodnim zakonima, kao i da je Slovenija dužna pomagati ribarima. I Zagreb i Ljubljana financiraju pravne troškove procesa koje ribari vode, a koji ih još nisu financijski oštetili.
Plenković je pak ponovio kako je za Hrvatsku proces arbitraže kompromitiran te da se odlukom Sabora iz nje povukla, pa naglasio da je Zagreb „spreman riješiti pitanje granica i razgraničenja na moru na zadovoljstvo obje države”.
Italija, Slovenija i Hrvatska zajedno će nadzirati ilegalne migracije
Italija, Slovenija i Hrvatska pokreću trilateralnu suradnju kako bi kontrolirale ilegalne migracije, najavili su u utorak premijeri Hrvatske i Slovenije Andrej Plenković i Robert Golob.
Slovenski premijer je na konferenciji za medije u dvorcu Brdo kod Kranja govorio kako je šengen brojnim Slovencima olakšao put u Hrvatsku, te da je podrška Ljubljane hrvatskom članstvu bila „ispravna odluka” u njezinom nacionalnom interesu, što pokazuje i veći broj dolazaka slovenskih državljana u ovoj godini.
Nažalost, nastavio je Golob, u istom periodu se bilježi i povećanje broja ilegalnih ulazaka migranata u Sloveniju, zbog čega je zajednički interes uspostava što boljeg nadzora nad vanjskim granicama Europske unije.
Stoga će dvije države, koje su ilegalnim migrantima samo tranzitne, zajedno s Italijom, zemljom koja im je konačna destinacija, pokrenuti trilateralnu suradnju za nadzor migracija.
Slovenski premijer kazao je kako se ne ide u smjeru da Slovenija i Italija neposredno Hrvatskoj pomažu u zaštitu granice jer je to u hrvatskoj nadležnosti i „ima dovoljno svojih snaga”, nego se razmatra „dubinski” nadzor, od granice do konačne destinacije.
Trilateralna suradnja, koja je najvažnija Italiji kao državi destinaciji, mogla bi biti pokrenuta vrlo brzo, već do Golobovog posjeta Zagrebu koji se planira za svibanj, rekao je slovenski premijer.
Plenković je na konferenciji govorio kako Hrvatska ima „izuzetno zahtjevan” zadatak čuvanja vanjske granice EU-a, na čemu radi 6700 policajaca i zbog čega su poduzeta „ogromna” ulaganja u spremnost policije i tehnologiju nadzora.
Naglasio je da je Hrvatska spremna na trilateralnu suradnju te da je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović dan ranije bio u Italiji, „upravo na temu migracijskih politika”.
Plenković je rekao kako Hrvatska time želi poslati „poruku pouzdanosti”, pa dodao da se Golob u razgovorima osvrnuo na „dobre impresije” danske premijerke Mette Frederiksen koja je početkom mjeseca posjetila Nacionalni koordinacijski centar za nadzor granice (NCC).
„Spremni smo i potpisati sporazum o policijskoj suradnji koji je već pripremljen te vjerujem da će se i ti tehnički aspekti riješiti do dolaska premijera Goloba u Hrvatsku”, kazao je hrvatski premijer, dodavši da će suradnja biti „učinkovita, pouzdana i sukladna propisima”.
Ministar Božinović je na samom početku mjeseca rekao kako se brojevi ilegalnih ulazaka migranata na područje EU-a približavaju razini iz 2015. i 2016. godine.
Božinović je tada kazao kako migranti, kao i ranije, većinom dolaze s Bliskog istoka i sjevera Afrike, no da zbog liberalizacije viznog režima u susjedstvu, „prije svega u Srbiji i BiH”, stižu i stanovnici država poput Burundija i Kube.
Naglasio je kako su jedan od uzroka većeg broja migracija posljedice ruske agresije na Ukrajinu koje su poremetile svjetske ekonomske tokove i velik broj ljudi gurnule ispod granice siromaštva, ali i ugrozile opskrbu hranom upravo onih područja koje su već ranije imale takvih poteškoća.
Na veći broj dolazaka utjecali su i katastrofalni potresi u Turskoj i Siriji koji su se dogodili upravo na području gdje je boravio velik broj izbjeglica iz Sirije i drugih država.
