Popis stanovništva

Samo je desnici problem tko će izlaziti na teren: “Popisivači – manjinci postojali su i 2011. godine, a i ranije”

Tihana Tomičić

Foto Dino Stanin/PIXSELL

Foto Dino Stanin/PIXSELL

Imam poruku za pripadnike manjina u cijeloj Hrvatskoj: ne bojte se izjasniti, ne bojte se ovakvih političkih poruka. A ako uočite bilo kakve eventualne nepravilnosti, prijavite ih, kaže Furio Radin



Rujan je mjesec u kojem počinje novi popis stanovništva 2021. godine, koji će se odvijati u dvije faze.


Prva faza popisa stanovništva trajat će od 13. do 26. rujna kada će se građani moći sami popisivati preko sustava e-Građani, dok će u drugoj fazi, koja se odvija od 27. rujna do 17. listopada, popisivači izlaziti na teren kako bi popisali one koji se nisu sami popisali online, obavili kontrolu i ispravili pogreške nastale samopopisivanjem građana.


Naravno, popis stanovništva i kućanstava dat će kompletnu sliku hrvatske populacije i standarda građana, ali je to i striktno političko pitanje jer se njime utvrđuje među ostalim i broj pripadnika nacionalnih (i ostalih) manjina.




Ovoga puta, prijepore snažno izaziva činjenica kako je najavljeno da bi popis kod pripadnika manjina trebali odraditi popisivači koji su i sami manjinci. To ima smisla ako se očekuje da popisivač barata jezikom i pismom manjine koju popisuje, primjerice sigurno ne zna svaki popisivač mađarski ili talijanski jezik, ili ćirilicu, stoga takva odredba ima smisla ako se zna da svaki pripadnik manjine upravo ima pravo, a država obavezu, osigurati mogućnost da se manjinci izjašnjavaju na svom jeziku i pismu.


No, takva je mogućnost odmah po objavi te informacije u veljači ove godine izazvala negodovanje dijela desničarskih političara, kad je predsjednik kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru Branko Bačić potvrdio kako će Državni zavod za statistiku udovoljiti zahtjevu SNV-a i u lokalnim sredinama, gdje Srbi imaju većinu, osigurati da popisivači budu pripadnici srpske manjine.


Penava se jako naljutio


U sve se uključio SNV svojom kampanjom sa sloganom »Budi e-Srbin«, čime pokušavaju osvijestiti pripadnike svoje manjine da se bez straha, i sami putem samopopisivanja, izjasne bez straha.


To je izazvalo revolt u prvom redu vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave koji kaže da je »ružno vidjeti poruku ‘Budi e-Srbin’, ali i zastupnice Karoline Vidović-Krišto i drugih.


Za Vukovar i Penavu to je pitanje bitno jer desna politika tvrdi da u tom gradu nema preko 30 posto pripadnika srpske manjine, nego da je taj broj značajno manji, a da je i 2011. na popisu stanovništvo bio prenapuhan i fabriciran.


Jasno, iz tog podatka proizlazi pravo srpske manjine na dvojezične natpise i ploče, te ostala prava koja nikad nisu do kraja realizirana upravo zbog incidenata koji su pratili postavljanje takvih natpisa za vrijeme vlade Zorana Milanovića.


– Ako je suditi po političkim dogovorima prilikom izglasavanja Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, možemo očekivati nastavak manipulacija koje na štetu svih naših građana već dugi niz godina provode različiti etnobiznismeni.


Zahtijevamo da popis stanovništva 2021. godine bude točan i istinit, bez mogućnosti manipuliranja konačnim ishodom, bilo da je riječ o Vukovaru, Benkovcu, Vrgorcu, Kninu ili bilo kojem drugom mjestu u Republici Hrvatskoj jer ga u suprotnome nećemo smatrati relevantnim, kaže Penava.


Za manjine to nije problem, dapače


Za Karolinu Vidović-Krišto to je »nevjerojatan, protuustavan i protudemokratski zahtjev da popisivači srpske manjine budu isključivo Srbi«. Prema njenim riječima, to ne samo da je uvreda državi i njenim tijelima, nego i pripadnicima te manjine.


No, za manjine to uopće nije problem, dapače.


– Da, nastojimo da popisivači budu dvojezične osobe, bili pripadnici manjine ili samo poznaju jezik, ili pismo, kaže zastupnik talijanske manjine Furio Radin.


– Pritom sam prilično siguran da će popisivači u Istri i PGŽ-u itekako korektno i objektivno obaviti svoj posao i poštovati zakon kod popisa pripadnika talijanske manjine.


Podsjećam da uz granicu ima malih sredina gdje neki ljudi, posebno stariji, gotovo da ne barataju hrvatskim jezikom, oni su se školovali na talijanskom i govore praktički samo talijanski jezik, pa onda je normalno da i popisivač barata jezikom, baš u svrhu objektivnosti.


“Ne bojte se izjasniti”


A što se Vukovara tiče, ja mislim upravo suprotno od Penave, da popisivači jesu korektni i objektivni. Imam poruku za pripadnike manjina u cijeloj Hrvatskoj: ne bojte se izjasniti, ne bojte se ovakvih političkih poruka. A ako uočite bilo kakve eventualne nepravilnosti, prijavite ih, kaže Radin.


Uz to, činjenica je da je isti model bio primjenjivan i na ranijim popisima stanovništva, pa i 2011. godine: što se tiče nacionalnosti popisivača, iz Državnog zavoda za statistiku su u odgovoru portalu Narod.hr istaknuli kako će prije izbora popisivača Županijskim popisnim povjerenstvima dati upute u kojima će, među ostalim, biti preporuka da u sredinama u kojima žive pripadnici nacionalnih manjina popisivanje na terenu obavljaju popisivači pripadnici te manjine, ako zadovoljavaju propisane kriterije za odabir popisivača.


»Zastupljenost popisivača određene nacionalne manjine ovisi o udjelu te nacionalne manjine na tom području i to nije nikakva novost, tako je bilo i 2011. i 2001. godine što se pokazalo izuzetno dobrom praksom pogotovo na područjima gdje postoji velika jezična barijera«, obrazložili su iz DZS-a.


Iz dogovara DZS-a je, dakle, vidljivo da je ovakva praksa prakticirana već i u prijašnjim popisima pa nije točno da se radi o novini koju je uvela ova Vlada.


Prije koristili papir, sad imaju laptope


Ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković odgovarala je u prosincu na sjednici Odbora za lokalnu i područnu samoupravu Sabora na pitanja vezana uz provedbu novog popisa, ali i kritike vezano uz provođenje popisa 2011. godine.


Istaknula je da razumije propitivanje kvalitete i pouzdanosti podataka iz popisa 2011. godine, iako sada samo možemo nagađati koliko je i kakvih grešaka u tom popisu bilo.


»Provedba popisa iz 2011. trebala je generalno, pa i Vukovaru, biti podložna daleko većim provjerama na terenu. Tada su podaci bili prikupljani na papiru, bio je izuzetno velik broj popisivača, sudjelovalo je 17.500 popisivača i još tri do četiri tisuće kontrolora i instruktora.


Bila je veća mogućnost pogreške nego što je sad očekujemo tijekom digitalnog popisa. Unapređenjem načina prikupljanja podataka uvelike ćemo smanjiti pogreške unosa jer smo u prošlom popisu imali pisanje na papir i onda čitanje optičkim čitačem i naravno da je tu bilo grešaka koje su se kasnije morale ispravljati.


Sada takvih greški ne bi trebalo biti jer će se osoba ili sama popisati ili će je popisati popisivač koristeći prijenosno računalo te će podaci odmah biti uneseni i provjerljivi«, objasnila je Brković.