Više od 300 komentara nastavnika i roditelja, mahom negativnih, stiglo je na Nacrt Odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2025./2026. kojom Ministarstvo obrazovanja školski kalendar vraća na staro, ukida jesenske praznike i drugi dio zimskih praznika, a produžuje ljetne praznike. Prema prijedlogu novog školskog kalendara, nastavna godina počinje 8. rujna 2025., a završava 12. lipnja, odnosno za maturante 22. svibnja 2026. godine. Prvo polugodište trajalo bi do 23. prosinca, a drugo od 12. siječnja do 12. lipnja 2026. Zimski praznici počinju 24. prosinca 2025. godine i traju do 9. siječnja 2026. godine. Proljetni praznici smješteni su u tjednu prije Uskrsa te počinju 30. ožujka i završavaju 6. travnja.

Izbjeći gužve

Model s više kraćih praznika bio je veliki korak naprijed u modernizaciji obrazovanja, ima kognitivne, organizacijske i obiteljske prednosti za većinu učenika, pa je povratak na staro velika šteta. Dugotrajno razdoblje bez odmora često vodi do pada koncentracije i produktivnosti kod učenika, dok kraći praznici osvježavaju fokus i pomažu učenicima da redovito »napune baterije.« Učestaliji prekidi u radu smanjuju nakupljeni stres, što može dovesti do boljeg mentalnog zdravlja i većeg zadovoljstva školom, poručili su brojni nastavnici u e-savjetovanju o prijedlogu Ministarstva.

– Molim vas, ostavite praznike u veljači. Učenicima je bolje imati nekoliko manjih praznika, nego više dana odjednom. Netko tko je sastavljao ovaj kalendar nije nikada radio u odgojno-obrazovnoj ustanovi i ne zna što je to nakupljeni umor. Postojeći je model dobar za sve i želim da tako ostane. Stalno uvodite neke promjene koje nisu dobre, poručila je u e-savjetovanju Davorka Božičević, prof. mentor s 34-godišnjim iskustvom rada u školi. Njeno mišljenje, iako ima i onih koji hvale povratak na staro, dijeli većina prosvjetara.

Kritičari smatraju besmislenim da se ljetni odmor produžuje za još tjedan dana, jer su ljetni praznici, kažu, ionako predugački i ne služe nekadašnjoj svrsi »da se djeca igraju vani«, jer ekstremne vrućine to više ne dozvoljavaju. Praznike bi, tvrde, trebalo ozbiljno prilagoditi klimatskim promjenama i potrebi djece i roditelja da imaju više kraćih praznika, u vrijeme kad je veća vjerojatnost da će ih djeca provesti kvalitetno i sadržajno. Proljetni praznici bi, slaže se većina, trebali biti tjedan nakon Uskrsa, a ne u tjednu koji mu prethodi, dok bi školska godina trebala početi ranije u rujnu ili završiti kasnije u lipnju kako bi se omogućio potreban broj dana praznika tijekom školske godine. U prilog zimskim praznicima u dva dijela, osim potrebe djece za povremenim odmorom, navode i zdravstveni argument. Sezona gripe i ostalih virusnih infekcija sredinom veljače je, naime, na vrhuncu pa su školske klupe u to vrijeme ionako poluprazne zbog velikog broja bolesne djece.

Velike vrućine

Mnogi su u javnoj raspravi skloni unificirani školski kalendar zamijeniti drukčijim modelom koji bi uvažio regionalne razlike, kao što to čine neke druge europske države, pa bi se praznici razlikovali od županije do županije. Tako bi se izbjegle i prometne gužve u vrijeme kad čitava Hrvatska istodobno ima školske praznike i svi krenu na put.

– Svaka regija ima neke specifičnosti pa bi praznike trebalo organizirati tako da se što više zadovolje potrebe svake regije. Uniformna rješenja nikad ne mogu zadovoljiti sve. U Dalmaciji je u lipnju vruće, ali možda nekome u Delnicama više odgovara škola u lipnju. Roditelji koji ne žive blizu mora ne mogu provesti tri mjeseca ljetnih praznika s djecom na moru, a čak i ona djeca koja imaju mogućnost biti na moru tri mjeseca, to uglavnom ne žele, komentirao je u e-savjetovanju srednjoškolski nastavnik Krešimir Rukavina. Osim toga, dodaje, predloženi raspored praznika roditeljima ne ostavlja mogućnost putovanja s djecom osim u vrijeme najvećih vrućina.

Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih o ovim će se prijedlozima i kritikama tek očitovati. Poručuju kako će sudionicima koji su sudjelovali u javnom savjetovanju biti odgovoreno na njihove komentare te će nakon toga, a najkasnije do kraja svibnja, biti donesena Odluka o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2025./2026.

Prekasni početak, prerani završetak

Po sudu Suzane Hitrec, predsjednice Udruge srednjoškolskih ravnatelja, nastavna godina počinje prekasno, završava prerano, a ima nepotrebno dugačke zimske praznike. Bilo bi se, smatra, dobro vratiti na model u kojem županije odlučuju kada će školska godina na njihovom području početi i završiti.