Posljedice potresa

Sabor u četvrtak o 180 amandmana na zakon o obnovi Zagreba

Hina

Foto Patrik Macek/PIXSELL

Foto Patrik Macek/PIXSELL

Vlada je u srijedu prihvatila u potpunosti  30-ak od ukupno 183 podnesenih amandmana, dok je one Ljubice Lukačić (HDZ), Domagoja Hajdukovića (SDP) i Natalije Martinčević (Reformisti) prihvatila djelomično



Hrvatski sabor u četvrtak izjasnit će se o oko 180 amandmana na zakonski prijedlog o obnovi Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije od potresa koji ih je pogodio 22. ožujka.


Većinu amandmana na zakon o obnovi Zagreba podnijela oporba koja ustrajava u ocjeni da se zakon nije bavio strategijom i vizijom Zagreba u budućnosti.


Po tridesetak amandmana podnijeli su klubovi Zeleno-lijeve koalicije, SDP-a i Mosta.




Klub zeleno-lijeve koalicije traži da se umjesto Fonda za obnovu osnuje Zavod za obnovu Zagreba i dviju županija kao središnja institucija, te da se ojačaju mehanizmi koji će nadzirati potrošnju, odnosno da se sve informacije o njoj objavljuju u realnom vremenu.


Potpunu transparentnost, odnosno redovito informiranje javnosti o aktivnostima i troškovima obnove, traži i Most, koji predlaže osnivanje posebnog povjerenstva koje bi nadziralo provedbu zakona, a činili bi ga stručnjaci za zaštitu i očuvanje kulturne baštine, urbanisti, pravnici.


Iz kluba vladajućeg HDZ-a predlažu da Vlada podnosi Saboru godišnje izvješće o učincima provedbe zakona o obnovi i to najkasnije do kraja lipnja, za prethodnu kalendarsku godinu.


Vlada je u srijedu prihvatila u potpunosti  30-ak od ukupno 183 podnesenih amandmana, dok je one Ljubice Lukačić (HDZ), Domagoja Hajdukovića (SDP) i Natalije Martinčević (Reformisti) prihvatila djelomično.


„Naš je cilj da ovaj zakon bude kvalitetan, održiv i da dugoročno osigura obnovu Grada Zagreba i dijelova ove dvije županije”, rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade. Dodao je da je Vladin pristup uključiv i konsenzualan, te da su zato se odlučili prihvatiti veliki broj amandmana.


Konačnim prijedlogom zakona o obnovi od potresa, definira se model po kojem će konstrukcijsku obnovu zgrada u udjelu od 60 posto financirati država, a po 20 posto Grad Zagreb i županije te vlasnici nekretnina.


Ugrađeni su i socijalni kriteriji, odnosno dohodovni i imovinski cenzus, pa će građanima s minimalnom plaćom i bez značajnije imovine država i županija, grad ili općina u potpunosti financirati konstrukcijsku obnovu nekretnina.


Glasovanje o prijedlogu zakona o obnovi Zagreba i svim ostalim raspravljenim točkama predviđeno je za petak, čime će završiti dvotjedno izvanredno saborsko zasjedanje.