ZAGREB Hrvatski sabor danas je jednoglasno ratificirao Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji po kojem će Hrvatska, nakon što proces ratifikacije prođe i u svim drugim članicama Unije, postati članicom 1. srpnja 2013. Sabor je glasovao sa 136 glasova za pristupni ugovor, bez glasova protiv i bez suzdržanih. Hrvatska vlada prijedlog zakona o potvrđivanju pristupnog ugovora u Sabor je uputila 5. ožujka, istoga dana kada je Ustavni sud donio odluku kojom je utvrdio da je državni referendum o ulasku Hrvatske u EU 22. siječnja ove godine održan u skladu s Ustavom i zakonom. Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji do sada je ratificiralo pet zemalja (Slovačka, Mađarska, Bugarska, Italija i Malta) od ukupno 27 članica Unije. Ugovor o pristupanju sastavljen je na 23 službena jezika Europske unije i na hrvatskom, koji od 1. srpnja 2013. postaje 24. službeni jezik Unije. 

Milanović: EU sredstvo za postizanje kvalitetnijeg života

Sljedeće godine EU će biti instrument kako bismo postigli svoje ciljeve, a ciljevi su stabilna i sigurna država, stabilan pororačun, suvereno i kvalitetno upravljanje vlastitim resursima, viša razina zaposlenosti, sigurniji i kvalitetniji poslovi za hrvatske ljudi, rekao je danas predsjednik Vlade Zoran Milanović u raspravi o prijedlogu zakona o ratifikaciji pristupnog ugovora između Hrvatske i Europske unije. „EU je sredstvo za postizanje kvalitetnijeg života i više razine sigurnosti na skali indeksa sreće ljudi, ali je EU za našu generaciju i cilj. Tih ciljeva će biti još, no ovo je jedan od onih važnih ciljeva u životu“, rekao je premijer Milanović.

„Nakon dvadeset godina vrijeme je da zaokružimo državu, ovo je taj važan trenutak, postigli smo i cilj, dobili smo i jedno važno sredstvo, a dalje je na nama“, ocijenio je. 

Moramo se, naglasio je, usredotočiti na ono što je za nas važno. „Nemamo ljudi da bismo se bavili svime i nemamo novaca da bismo sve to platili, moramo prepoznati što je za nas važno, koji su instrumenti EU da bismo postigli svoje ciljeve“, poručio je premijer Milanović. 

Život je kratak  i obzirom da se u biološkom životu pojedinca ne može dogoditi previše stvari, demokracija je za našu generaciju cilj jer smo odrastali niz godina bez demokracije, rekao je premijer Milanović dodavši kako je demokracija i  sredstvo da bismo imali bogatiju, uspješniju, otporniju i jaču državu.

Nešto što se nekada, odnosno prije četiri-pet godina činilo kao monolitni blok država koji je ravnomjeran sa sličnim stopama rasta, sličnom tehnologijom, harmoniziranim pravnim sustavom napreduju prema sve većem bogatstvu i sigurnosti, zadnjih  se dvije tri  godine pokazalo kao zabluda, naglasio je. „Nisu svi isti, što ne znači da oni kojima lošije ide jesu lošiji, kao niti da oni koji su uspješniji jesu savršeni – uspjeh ima svoje razloge i obrazloženja“, ocijenio je Milanović.  Vjerujem da Hrvatska može iskoristiti EU na pozitivan nači, za stvaranje jače, uspješnije i kvalitetnije države u kojoj će ljudima biti bolje u kojoj će ljudi biti samosvjesni, sigurni i dobro se osjećati, rekao je.

„Indeks sreće u Hrvatskoj u ovom trenutku nije visok odnosno nepovoljan je, indeks sreće u nekim europskim državama je visok, u nekima je strahovito nizak. Jako je važno da iz onoga što se zadnjih godina događalo u Europi izvučemo pouku: Nisu svi isti, neki upravljaju na vrlo suveren, kvalitetan način, promišljen i iskalkuliran, pravedan način a neki naprosto nikako da shvate te stvari“, rekao je.

„Ne možemo govoriti o svemu, ne možemo znati sve, ne možemo odlučivati o svemu – s tom realnošću susretnete se već na prvim sastancima u EU. Postoje  granice i postoje limiti. Onaj koji je svjestan svojih limita taj će nešto postići, a onaj koji ih nije svjestan taj će vječno lutati i nikada se neće pronaći“, poručio je premijer Milanović

Kosor: Ovaj naraštaj političara ima prigodu kakva se rijetko pruža

Predsjednica Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru Jadranka Kosor je u raspravi o ratifikaciji hrvatskog Ugovora o pristupanju EU-u rekla kako je danas povijesni, važan i svečani dan jer se rijetko kojem naraštaju političara pruža prigoda odlučivati o tako važnoj stvari kao što je pristupanje Europskoj uniji. »Rijetkima se pruža prilika kakva se pruža ovoj generaciji hrvatskih političarki i političara da odlučuju o ovako važnom dokumentu i da odluče o budućnosti Hrvatske u Europskoj uniji«, rekla je Kosor, najavivši da će Klub zastupnika HDZ-a poduprijeti pristupni ugovor.

Današnja odluka je važna poruka zemljama članicama Europske unije, jer nakon referenduma opet trebamo reći »da« EU-u, »kao što je zajednica rekla ‘da’ Hrvatskoj prije dvadeset godina«, rekla je Kosor. Pritom je zahvalila onim članicma Unije koje su već ratificirale ugovor – Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Italiji i Malti. 

Kosor je Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji nazvala jednim od najvažnijih međunarodnih ugovora Hrvatske, a podsjetivši na hrvatski put prema europskim integracijama, naglasila je da je za ovaj trenutak nazaslužniji prvi predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, kao i hrvatski branitelji. Također je naglasila da je vlada HDZ-a obavila najveći dio posla kako bi Hrvatska postala članicom EU-a, jer je bila svjesna da se cilj može ostvariti samo poštivajući tri uvjeta – održavanjem unutarnje političke stabilnosti, poduzimanjem odvažnih i trajnih reformi, te političkom hrabrošću, istaknuvši prije svega rješavanje otvorenih pitanja sa Slovenijom i tadašnjim premijerom Borutom Pahorom koji je, kako je rekla, zajedno s njom pokazao »malo više« političke hrabrosti. 

Kosor je na kraju istaknula da će HDZ »dati punu potporu svim hrabrim i odlučnim potezima ove vlade«.

Klubovi zastupnika: Ovo je povijesni dan

Damir Kajin (IDS) je rekao kako je neobično da Hrvatski sabor ratificira sporazum nakon niza zemalja koje su to već učinile, ali je i dodao kako to pokazuje priznanje i povjerenje koje je EU podarila Hrvatskoj. Podsjetio je da je Hrvatska prošla najteže trenutke od bilo koje države u EU od pada Berlinskog zida kad je imala bolno iskustvo rata i poraća. »Želim vjerovati da smo u EU sigurniji, ali EU ne treba idealizirati niti mistificirati, već treba vjerovati u institucije«, kazao je Kajin dodajući kako je svjestan da ćemo se morati sami izboriti za izlazak iz krize i depresije, ali EU – može pomoći.

Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista-stranke rada potvrdio je da ratifikacija u Hrvatskom saboru jest svečani trenutak i velika odluka, ali da je odluka građana daleko veća ocijenivši da je šteta što je bilo više propagande nego uključivanja građana u taj povijesni trenutak. Podsjetio je da je bilo čak i prijetećih poruka prema građanima – da neće biti mirovina, »ovog i onog«. Zbog EU smo odustali od Družbe Adrije, a možda ćemo od od još ponečeg, ustvrdio je i dodao da smo počesto »dobivali čvrge« pa nitko nije reagirao ni kad je jedan veleposlanik dijelio lekcije o tome kakav zakon o radu trebamo imati.  Upozorio je da smo još uvijek na »testu promatranja« koji, međutim, može biti i koristan posebice kad je riječ o nastavku borbe protiv korupcije. »Predlažem da još uvijek ne otvaramo šampanjac«, kazao je Lesar. 

»Ugovor nam donosi niz obveza, to je istina, a i obveze i odgovornosti prema drugima postat će veće«, rekao je Igor Kolman (HNS) ocjenjujući da to istodobno  znači da smo postali ozbiljna i odgovorna država. Osim mira i stabilnosti, Hrvatskoj se, kazao je, otvara i veliko tržište od 500 milijuna najbogatijih i najobrazovanijih ljudi i nema dvojbe da ćemo ih uvjeriti u kvalitetu istarskog i dalmatinskog maslinovog ulja i slavonskog kulena. 

Od ove točke danas Hrvatska više neće biti odgovorna samo prema sebi i svojim građanima već i prema vrijednostima i građanima EU, ocijenio je Milorad Pupovac (SDSS). Od trenutka kada je započeo proces pristupanja do danas štošta se promijenilo – ni Hrvatska ali ni EU više nije ista, rekao je Pupovac dodavši međutim kako nas to ni u kom slučaju ne smije pokolebati.

Dinko Burić (HDSSB) rekao je da kao regionalna, nacionalna demokratska i proeuropska stranka podržavaju ulazak Hrvatske u EU. Dodao je međutim kako 43,51 posto onih koji nisu izišli na referendum baca određenu sjenu za koji drži odgovornom bivši HDZ-ovu vladu, ali i vladu Kukuriku koalicije. Burić se zapitao koliko će ulazak u EU koštati hrvatske građane te se založio za izradu preglednika iskorištenosti fondova EU.

Silvano Hrelja (HSU) je, pozdravljajući ulazak u EU, kao civilizacijski doseg, rekao kako će umirovljenici kraće uživati u plodovima svoje odluke, no, dodao je, imali su privilegiju birati i za svoje potomke.Osvrnuo se na položaj radnika i umirovljenika u EU, ali i dodao da će odgovornost za naš mirovinski sustav biti samo naša.  »Na teškom smo, ali dobrom putu i kao država imat ćemo priliku participirati u transformaciji EU od financijske prema socijalnoj uniji i to je izazov koji je vrijedan svakog truda«, kazao je Hrelja. 

Furio Radin (Klub zastupnika nacionalnih manjina) rekao je kako je ponosan što ulazimo u EU dodavši međutim kako dugo poslije Hrvatske nitko neće imati tu čast. Za pripadnike nacionalnih manjina čije zemlje nisu u EU ova čin znači otvaranje europskih vrata. Podsjetio je i na pripadnike romske manjine, koji nemaju svoju zemlju dodavši kako vjeruje da da će se njihov problem učinkovitije rješavati ulaskom u EU.