Sabor jednoglasno osudio Šešeljevo puštanje

Puštanje optuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja na slobodu uvreda je za sve žrtve rata, Šešelja treba vratiti u haaški pritvor i tamo treba čekati presudu, poruke su iz saborske rasprave u srijedu o Deklaraciji u svezi odluke Međunarodnog kaznenog suda (MKS) za bivšu Jugoslaviju o privremenom puštanju optuženika Vojislava Šešelja na slobodu

Predstavnik HDZ-ova Kluba zastupnika Davorin Mlakar optužio je u srijedu predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leku da prijedlozima o načinu rasprave o deklaraciji o Šešelju zapravo želi sakriti raspravu o hrvatskoj vanjskoj politici.

HDZ je predlagao da se odmah po uvrštavanju deklaracije u dnevni red otvori rasprava, no Vi iz nepoznatih razloga to ne želite, vi želite sakriti raspravu o katastrofalnoj hrvatskoj vanjskoj politici koja se najbolje očitovala upravo u ovoj deklaraciji, rekao je Mlakar Leki nakon saborske stanke.

HDSSB-ov Josip Salapić otišao je korak dalje tvrdeći da iza svega stoje premijer Zoran Milanović i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. “Oni su spriječili da se jutros raspravlja o ovome”, rekao je Salapić.

Leko je, naime, ponudio dvije mogućnosti: da se usuglašena deklaracija pročita i odmah izglasuje, ili da se o njoj raspravlja kad se završi rasprava o dva zakona.

Mlakar je raspravu o deklaraciji iskoristio kako bi prozvao hrvatsku vanjsku politiku ocjenivši kako deklaracija ne bi bila potrebna da je Hrvatska imala kvalitetnu vanjsku politiku.

Upravo zbog toga, što izvršna vlast, predsjednik Republike i Vlada nisu bili u stanju reagirati na odgovarajući način na slučajeve koji su se dogodili, vi sada još sprječavate parlament da se izjasni o toj vanjskoj politici, rekao je Mlakar.

Da je hrvatska vanjska politika loša, smatra i nezavisni Branko Vukšić. Te politike nema, ona je sljedbenička, tradicionalna sa “tri B”, tvrdi Vukšić.

Svi Klubovi dobili poziv za sastanak oko deklaracije

Klub HDZ-a predlaže da Sabor odmah otvori raspravu o deklaraciji i zaključkom obveže Vladu da u sedam dana dođe pred zastupnike s izvješćem o provođenju vanjske politike i da se o tome raspravlja.

I Jadranka Kosor, koja je inicirala donošenje deklaracije, predlaže da Sabor odmah krene s raspravom. Bila bi strašna poruka da se rasprava gurne kasno u noć, a javnost stekne dojam da smo dobar posao uprljali međustranačkim prepucavanjem, pokažimo jednom da nam je hrvatski interes iznad svakog drugog interesa, pozvala je Kosor kolege.

Dok se međusobno optužujemo, najviše nam se smije onaj zbog kojega smo sve ovo pokrenuli, dakle Šešelj, upozorila je Kosor.

I Vukšić se pita kako se osjećaju žrtve Šešeljeva zločina, dok se Sabor dogovara o proceduri.

Vesna Škare Ožbolt (DC) slaže se da Sabor treba raspravljati o vanjskoj politici, ali nije za uvjetovanje roka. Na istom je tragu i razmišljanje Laburista Dragutina Lesara.

Ako ćete redovnim putem tražiti raspravu o vanjskoj politici dobit ćete našu podršku, rekao je Lesar HDZ-u. Poručio je i kako je Sabor “ovim natezanjem doživio podsmjeh javnosti da se ni o čemu ne možemo normalno dogovoriti”.

Od paralemta smo učinili sramotu, slaže se i Salapić, koji ističe da je pravi smisao trebala biti poruka Europskom parlamentu da snažno tražimo osudu Šešeljeva puštanja na slobodu. HDSSB osuđuje postupak Međunarodnog kaznenog suda, tražimo da se Šešelj vrati u zatvor i osudi, a kad će biti rasprava, baš nas briga, poručio je HDSSB-ovac.

SDSS-ov Milorad Pupovac zamjerio je što su, kaže, tek jučer popodne pozvani da se pridruže usuglašavanju teksta deklaracije.

“Mediji od petka bruje kako se Sabor jednoglasno usuglasio oko teksta Deklaracije, no mi nismo imali priliku usuglašavati se oko tog teksta”, rekao je Pupovac.

Došao je, kaže, čuti ostale kolege te sudjelovati u raspravi “da nakon toga odluči kako će se odnositi prema predloženom tekstu”.

“Je li u proteklih godinu dana bilo prilike da predsjednik Republike, predsjednik Vlade, ministrica vanjskih poslova i saborski zastupnici upozore na narastajući govor mržnje i antimanjinsko raspoloženje u Hrvatskoj tijekom godinu dana antićirilične kampanje”, pitao je Pupovac.

O tome, kaže, nije bilo “ni mukajeta”. “Osim govora bijesa i prizora gnjeva, a govor mržnje se nastavlja i dalje u različitim oblicima, uključujući i one koji dolaze u Koloni sjećanja u Vukovaru, no i tome ne raspravljamo”, ustvrdio je Pupovac.

Slavimo jedinstvo kako smo postigli suglasnost oko ovog dokumenta, a o tome da se međusobno ponižavamo na mjestu gdje trebamo kleknuti jedni prema drugima i prema onima koji su stradali o tome ne govorimo, rekao je Pupovac.

Nezavisni Damir Kajin kazao je kako treba progovoriti o deklaraciji dodajući kako Pupovac nije daleko od istine kada kaže da prema svakom zločinu treba progovoriti na isti način, pa je trebalo progovoriti snažnije i o “antićiriličnoj kampanji koja se provodila zadnjih sedam-osam mjeseci”.

“Ova deklaracija nije protiv Šešelja, da si ne umisli da je neka veličina, već je protiv postupanja institucije Haaškog suda”, poručuje Kajin. Šešelj, kaže, nije ništa u Srbiji, a kamo li u Hrvatskoj, pa ne vjeruje da on može destabilizirati Srbiju ili Hrvatsku.

Inicijatorica donošenja deklaracije Jadranka Kosor istaknula da su “svi, baš svi Klubovi dobili poziv za sastanak oko deklaracije”.

“Poruka Kluba SDP-a je zaodjenimo se zajedništvom, zrelošću i mudrošću koja nam je potrebna kada su u pitanju hrvatski nacionalni interesi”, naglasila je SDP-ova Ingrid Antičević Marinović.

Treba, kaže oko te teme pokazati zajedništvo, jedinstvo i zrelost, a ne na proceduri pokazivati neke podjele.

Milanović: Saborska deklaracija je dobrodošla

Premijer Zoran Milanović rekao je u srijedu da je vlada u okviru svojih nadležnosti reagirala na odluku Haškog suda o puštanju na slobodu ozloglašenog optuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja i da je u tom slučaju napravila sve što je mogla.

ICTY je 6. studenoga Šešelja zbog zdravstvenih razloga pustio na privremenu slobodu, a on je odmah po povratku u Beograd nastavio sa svojom ratnohuškačkom retorikom i promoviranjem ideje velike Srbije.

Milanović je na početku vladine sjednice kazao kako je riječ o ozloglašenom optuženiku te da vlada u povodu takve odluke “ima inicijativu preko stalne misije u New Yorku, a i drugim kanalima” i poduzima radnje koje su u okviru njezinih mogućnosti i nadležnosti.

“Neka javnost zna da je tu vlada ona koja ima inicijativu, kako i treba biti”, naglasio je. Ono što možemo i smatramo da je ispravno to i radimo, dodaje premijer.

Milanović je pozdravio to što je Hrvatski sabor u srijedu u svoj dnevni red uvrstio prijedlog deklaracije kojom se izražava duboko nezadovoljstvo odlukom o privremenom puštanju otpuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja na slobodu i kojom će pozvati da se ta odluka opozove.

“Saborska deklaracija je dobrodošla, a ono što sam jutros vidio u tekstu deklaracije mi se čini prihvatljivim i uravnoteženim”, ustvrdio je.

Prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izvjestila je o svim poduzetim koracima nakon što je Šešelj pušten iz pritvora.

Kazala je da je slučaj Šešelj u nadležnosti Haškog tribunala i posredno Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda kao utemeljitelja tribunala, te navela da je Hrvatska reagirala odmah nakon što je Haški sud donio tu odluku.

Stav je bio, rekla je Pusić, da je odluka, naravno, na sudu, ali da se “u nekim slučajevima neke stvari vide i prostim okom, pa tako i činjenica da se ovdje radi o ratnom zločincu”.

Kazala je i da je Hrvatska reagirala na slučaj Šešelj “bez obzira na marginalnost same osobe” i na Vijeću ministara vanjskih poslova Europske unije 17. studenoga i to zbog Šešeljevih izjava koje su upućivane izravno u hrvatske medije “s namjerom narušavanja bolje regionalne suradnje i narušavanja odnosa između društava”.

“Informirano je Vijeće za vanjske poslove zbog toga što je u njihovoj nadležnosti europski proces u zemljama regije, a ovakvo divljanje izravno šteti i unazađuje odnose u regiji”, naglasila je Pusić.

Navela je i da je nakon toga predsjednik Republike Ivo Josipović uputio pismo predsjedniku ICTY-ja Theodoru Meronu, a uslijedilo je i pismo ministra pravosuđa Orsata Miljenića glavnom haaškom tužitelju Sergeu Brammertzu.

Budući da će 10. prosinca na Vijeću sigurnosti biti rasprava o radu Haškog suda, Pusić ističe da će Hrvatska sudjelovati u toj raspravi, a isto je predloženo i Europskoj uniji koja inače u toj raspravi ne sudjeluje.

Objasnila je da je iznimno sudjelovanje predstavnika EU u raspravi na Vijeću sigurnosti predložila u razgovoru s visokom predstavnicom EU Federicom Mogherini “s obzirom na specifičnu situaciju, a to je unazađivanje eruropskog procesa”.

“Nadam se da ćemo potaknuti kolege iz EU da se uključe i osude na relevantnom mjestu takvo ponašanje, odnosno da se zatraži od vlasti u Srbiji da se distanciraju od takvih (Šešeljevih) izjava, upravo zato da potvrde europski put i koliko je moguće neutraliziraju negativni efekt koji ekscesno ponašanje ima na odnose u regiji”, kazala je Pusić.

Na to se nadovezao se premijer Milanović rekavši da je vlada napravila sve po proceduri i “više od toga”.

“Sve što smo mogli smo napravili”, zaključio je.

Sabor: Puštanje Šešelja na slobodu uvreda je za sve žrtve rata

»Šešeljeva sloboda uvreda je za sve žrtve rata i sve Šešeljeve žrtve«, istaknula je nezavisna zastupnica Jadranka Kosor, inicijatorica donošenja deklaracije. Naglasila je kako su »Šešeljevo urlanje«, zagovaranje velikosrpske i ideje o etničkom čišćenju, dodatna uvreda za sve koji nisu uspjeli pronaći svoje bližnje.

Odbacila je teze da se Sabor previše bavi Šešeljom. Ne bavimo se njime, nego činjenicom da je MKS u ovom slučaju pokazao različite kriterije, poručila je Kosor.»Nije važan Šešelj kao pojednac, nego ideja koju personificira, a to je ideja Velike Srbije«, rekao je i Gordan Jandroković (HDZ), držeći da su u slučaju Šešelj bitna tri elementa – Haaški sud – pokazala se njegova nevjerodostojnost, te Srbija i mlaka reakcija hrvatske izvršne vlasti. »Srpske vlasti nisu reagirale kako treba, do danas nisu osudili Šešeljov govor, to govori da ideja Velike Srbije i dalje živi, da ima određenu političku snagu«, kazao je Jandroković.Rekaciju hrvatske izvršne vlasti naziva mlakom, nedosljednom, dezorjentiranom. Prve su reakcije, kaže, bile razočaravajuće, ministrica Pusić izjavljuje da diplomacija nema ništa s tim, izražava sućut Srbiji jer se Šešelj vratio. »To je skandalozno, jer se sućut može izraziti samo žrtvi«, poručio je Jandroković. HDZ će podržati deklaraciju, a neovisno o tome traži da se obveže Vladu da do 10. proinca dostavi Saboru izvješće o oblikovanju i vođenju hrvatske vansjke politike.Kritični prema hrvatskoj vanjskoj politici su i HDSSB i Hrvatski laburisti.

»Više od onoga što govori pomahnitali Šešelj, trebaju zabrinjavati poruke službene Srbije, poput izjave ministra Ivice Dačića o ćiriličnim tablama«, rekao je Josip Salapić i poručio da je na to morala reagirati ministrica Pusić. I Dragurin Lesar drži da reakcije hrvatske Vlade i diplomacije nisu bile pravodobne, ni primjerene. Diplomacija je poslala samo sućut vlastima u Beogradu, a svaki pokušaj rasprave u Saboru na tu temu proglašavala je »ispod nivoa«, napomenuo je Lesar.

S druge strane, klubovi vladajuće koalicije misle da je izvršna vlast dobro postupila.Ne slažem se da Vlada nije reagirala, reagira, poduzima čitav niz mjera, a tu je i akcija predsjednika države, rekla je Ingrid Antičević Marinović (SDP). Klub SDP-a podržava deklaraciju u kojoj se ističu vrijednosti mira, slobode, vladavine prava i demokracije, dodala je. I Damir Kajin ima razumijevanje za poteze izvršne vlasti, drži da je našla pravu mjeru.»Klub HNS-a je smatrao da o ovome ne treba raspravljati jer je to snižavanje razine jedne države da se preko plota dobacujemo s poludjelim tipom i ratnim zločincen te da nam je on na jedan način sugovornik«, rekao je HNS-ovac Igor Kolman. Prozivajući HDZ-ovce da raspravu o Deklaraciji koriste za vlastitu predizbornu promidžbu i diskreditiranje hrvatske vanjske politike, Kolman ih je zapitao gdje im je predsjednik sada kada se donosi ovako važan dokument. »Nema ni predsjednika kluba SDP-a«, uzvratio mu je HDZ-ov Gordan Jandroković prozivajući ga da obmanjuje javnost.« Mi sebi dopuštamo da parlament uvlačimo u blato redikulizma, da sve institucije ove zemlje pokušavaju biti upregnute u posao oko čovjeka koji cijelo vrijeme nije prestao govoriti kako je govorio ’91.«, poručio je SDSS-ovac Milorad Pupovac. Članovi Kluba SDSS-a bili su, kaže, objektom napada u vrijeme mirne reintegracije od strane protagonista te politike koju zastupa Šešelj te nemaju razloga govoriti mu u prilog. Klub SDSS-a, kaže, neće biti protiv predložene deklaracije, no dodao je kako »svi argumenti govore protiv političke opravdanosti deklaracije«.Također je prozvao zastupnike HDSSB-a koji nose bedževe »Heroj, a ne zločinac«, da kompromitiraju ono što se danas usvaja.HDSSB-ovac Josip Salapić upozorio je Pupovca da neprimjereno uspoređuje Šešeljev slučaj sa slučajem Branimira Glavaša, istaknuvši da HDSSB-ovci bedževe nose sukladno svojoj političkoj i osobnoj volji.

Sabor jednoglasno osudio Šešeljevo puštanje

Hrvatski sabor je i formalno izrazio duboko nezadovoljstvo odlukom Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKS) o privremenom puštanju otpuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja na slobodu, te pozvao Sud da opozove svoju odluku.

Sabor je, naime, jednoglasno, glasovima 104 zastupnika, donio Deklaraciju u svezi odluke MKS-a o privremenom puštanju optuženika Vojislava Šešelja na slobodu koju je inicirala bivša HDZ-ova premijerka, nezavisna zastupnica Jadranka Kosor.

Šešelj je, podsjeća Sabor, pred Sudom optužen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene nad Hrvatima, Muslimanima – Bošnjacima i drugim nesrpskim stanovništvom na velikim dijelovima Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine (Srbija).

Odluka Suda o Šešeljevom puštanju, ističe Sabor, donesena je bez ujednačenih kriterija i odstupa od načela vladavine prava, Šešelj nakon povratka u Srbiju nastavlja s prijetnjama, zastrašivanjem i širenjem etničke i nacionalne mržnje i netrpeljivosti, vrijeđa i ponižava žrtve, te javno zagovara teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj kao članici EU-a i NATO-a.

Sabor poziva Vijeće sigurnosti UN-a da žurno raspravi djelovanje MKS-a u ovom slučaju, kako se ne bi narušilo povjerenje u međunarodne institucije koje su osnovane kao promicatelji vladavine prava, uspostave pravde, mira i stabilnosti kao općeprihvaćenih vrijednosti.

Naglašava obvezu Republike Srbije, kao države kandidatkinje za članstvo u EU da nedvosmisleno osudi svaki govor mržnje, projekt Velike Srbije i prekrajanje međunarodno priznatih granica, u skladu s vrijednostima međunarodnog prava i demokratskih standarda koje vrijede medu članicama Europske unije.

Sabor se u preambuli Deklaracije poziva na Ustav, vrijednosti mira, slobode, vladavine prava i demokracije, zauzima za nastavak procesa proširenja EU na individualnom vrednovanju postignuća država kandidatkinja u ispunjavanju kriterija, naglašava potrebu punog poštivanja odredbi Statuta MKS-a. Poziva se i na rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, ističe odredbe Deklaracije o načelima međunarodnog prava s obzirom na prijateljske odnose i suradnju između država u skladu s Poveljom UN-a – Rezolucija Opće skupštine 2625 (XXV) iz 1970.

Sabor nije prihvatio zahtjev Kluba HDZ-a da obveže Vladu da Saboru do 10. prosinca dostavi izvješće o oblikovanju i vođenju vanjske politike kako bi ga raspravio do 15. prosinca, odnosno ustavnog roka za redovno zasjedanje.

Peter Galbraith: Puštanje Šešelja na slobodu je tragedija

Odluka Haškog suda da pusti na slobodu Vojislava Šešelja nije pravična nego tragična jer je Šešelj jedan od najvećih ratnih zločinaca rata u bivšoj Jugoslaviji, rekao je u srijedu u Zagrebu senator u američkoj saveznoj državi Vermontu Peter Galbraith, koji je u vrijeme Domovinskog rata bio američki veleposlanik u Hrvatskoj.

»Ljudi koji su bili silovani, mučeni i ubijani nisu dobili mogućnost da se vrate kući. Odluka Haškog suda nije pravedna prema žrtvama zločina«, rekao je Galbraith u izjavi za novinare koji su ga primijetili u trenutku kad je izlazio iz zgrade hrvatske vlade na Markovom trgu.

»Kad vam se sudi i kad vas se osudi, onda služite kaznu, a u Šešeljevom slučaju to je trebalo biti do kraja njegovog života i da se dogodilo da umre u zatvoru – to bi bilo u redu«, kazao je Galbraith u odgovoru na novinarska pitanja, dodavši da suđenje nije okončano i da pravda nije zadovoljena.

»To je doista tragedija, jer je Šešelj jedan od najvećih ratnih zločinaca rata u bivšoj Jugoslaviji, jedan od najzloćudnijih ljudi, u rangu s Ratkom Mladićem i Radovanom Karadžićem, koji su bili najgori od najgorih«, ocijenio je Galbraith, koji je bio četverostruki haški svjedok (u procesima Miloševiću, Martiću, Prliću i ostalima i Gotovini, Čermaku i Markaču).Na upit o tome po kojem je poslu došao u Banske dvore, Galbraith nije htio odgovoriti, ali je rekao da nije riječ »ni o čemu dramatičnom«, da nije povezano sa stanjem u bivšoj Jugoslaviji ni sa Šešeljem, već je u pitanju samo »privatni posjet«.

Veleposlanik: Puštanje Šešelja iz Haaga ne može ugroziti odnose Srbije i Hrvatske

Hrvatski veleposlanik u Beogradu Goran Markotić ocijenio je u srijedu, u povodu deklaracije koju je danas usvojio Hrvatski sabor, da puštanje haškog optuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja iz pritvora ne može ugroziti ukupne odnose Hrvatske i Srbije jer su postavljeni na dobrim temeljima.

Markotić je istaknuo da u odnosima dviju država »nema spektakularnih napredaka, ali nema ni spektakularnih padova « i da »tu i tamo može doći do nekih problema, ali da problemi postoje i u obitelji«.»Problemi postoje i među susjedima, postoje među svima. Bitno je da su dvije države dovoljno jake i da su uspostavile dobru suradnju da se ti problemi mogu rješavati«, rekao je Markotić odgovarajući na pitanje o tome može li predložena deklaracija u Hrvatskom saboru o Vojislavu Šešelju utjecati na srpsko-hrvatske odnose.Hrvatski veleposlanik ponovio je stajalište Zagreba da bilateralna pitanja neće biti smetnja i prepreka za ulazak Srbije u EU, izvijestila je agencija Tanjug iz Niša, gdje je hrvatski veleposlanik u posjetu sa skupinom hrvatskih gospodarstvenika. Markotićeva je sugestija da treba razlikovati »je li neko pitanje bilateralno ili spada u okvir pravne stečevine Europske unije i prihvaćene europske vrijednosti i standarde«, budući Unija pred sve zemlje kandidate postavlja uvjete koji se moraju ispuniti prije ulaska u EU.Tijekom posjeta hrvatskih gospodarstvenika Nišu bilo je riječi o gospodarskoj suradnji, poglavito u strojarskoj i prehrambenoj industriji i trgovini, te o suradnji u zračnom prometu istarske regije i Niša, koji ima međunarodnu zračnu luku »Konstantin Veliki«.

Srbijanski elektronički mediji prenijeli su u srijedu informaciju da je Hrvatski sabor usvojio deklaraciju vezanu uz puštanje na privremenu slobodu haškog optuženika Šešelja, no za sada nema nikakvih službenih ili medijskih komentara o tome.

Usuglašen tekst rezolucije o snažnoj osudi Šešeljevih aktivnosti

 Zastupnički klubovi u Europskom parlamentu usuglasili su u srijedu prijedlog teksta rezolucije u kojoj bi trebali snažno osuditi ponašanje optuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja nakon što je pušten na privremeno slobodu.

Europski parlament u četvrtak će na plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljati i glasovati o rezoluciji »Srbija: slučaj optuženog ratnog zločinca Vojislava Šešelja«.Inicijativu za tu rezoluciju pokrenuo je zastupnik Andrej Plenković, a podržali svi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu. Većina zastupničkih klubova proteklih je dana iziišla s vlastitim prijedlozima rezolucije, a u srijedu je usuglašena verzija o kojoj će se raspravljati u četvrtak. Tijekom usuglašavanja bilo je dosta pokušaja da se razvodni rezolucija, ali na kraju su inicijatori uspjeli zadržati u prijedlogu rezolucije najveći dio onoga što su htjeli reći.Prema prijedlogu rezolucije, Europski parlament će snažno osuditi Šešeljevu ratno-huškačku retoriku, poticanje na mržnju i ohrabrivanje teritorijalnih pretenzija, pokušaje da se Srbiju skrnene s njezina europskog puta«.

Također se izražava žaljenje zbog Šešeljevih provokativnih javnih aktivnosti i ratne retorike od njegova puštanja na privremenu slobodu, »što je obnovilo psihičke rane rata i zločina počinjenih početkom 1990-tih«.

U prijedlogu rezolucije se kaže da bi Šešeljeve nedavne izjave mogle potkopati napredak u regionalnoj suradnji i pomirenju i ugroziti napore učinjene posljednjih godina.U rezoluciji bi se trebalo podsjetiti Srbiju na njezine obveze o suradnji s Haaškim sudom i na obveze koje ima kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU te izražava zabrinutost zbog izostanka odgovarajuće političke reakcije i legalnog odgovora na Šešeljevo od strane srbijanskih vlasti. Od srbijanskih vlasti i demokratskih stranaka zatražit će se da »osude bilo kakvu javnu demonstraciju govora mržnje, ratne retorike te da promiču zaštitu manjina i kulturnih prava«.Također se od Srbije traži da »preispita je li Šešelj prekršio srbijanske zakone te da pojača i u potpunosti primjeni zakone koji zabranju govor mržnje i poticanje na nasilje«.U tekstu se poziva Haaški sud i tužiteljstvo da preispitaju jesu li ispunjeni kriteriji za privremno puštanje na slobodu s obzirom na nove okolnosti te kritizira različita praksa ICTY-a u pogledu privremenog puštanja na slobodu. Kaže se da je povjerenje u ICTY oslabljeno »Šešeljevim neprihvatljivimi i uvredljivim javnim izjavama»«.ICTY se poziva da poduzme sve mjere kako bi se ubrzali svi procesi te ga se podsjeća da je privođenje pravdi počinitelja zločina nužan uvjet za istinski i trajni proces pomirenja.