Hrvatski sabor danas odlučuje o oko 180 amandmana na zakonski prijedlog o obnovi Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije od potresa koji ih je pogodio 22. ožujka. Većinu amandmana na zakon o obnovi Zagreba podnijela oporba koja ustrajava u ocjeni da se zakon nije bavio strategijom i vizijom Zagreba u budućnosti.

Po tridesetak amandmana podnijeli su klubovi Zeleno-lijeve koalicije, SDP-a i Mosta.

Klub zeleno-lijeve koalicije traži da se umjesto Fonda za obnovu osnuje Zavod za obnovu Zagreba i dviju županija kao središnja institucija, te da se ojačaju mehanizmi koji će nadzirati potrošnju, odnosno da se sve informacije o njoj objavljuju u realnom vremenu. Potpunu transparentnost, odnosno redovito informiranje javnosti o aktivnostima i troškovima obnove, traži i Most, koji predlaže osnivanje posebnog povjerenstva koje bi nadziralo provedbu zakona, a činili bi ga stručnjaci za zaštitu i očuvanje kulturne baštine, urbanisti, pravnici.

Iz kluba vladajućeg HDZ-a predlažu da Vlada podnosi Saboru godišnje izvješće o učincima provedbe zakona o obnovi i to najkasnije do kraja lipnja, za prethodnu kalendarsku godinu.

Vlada je u srijedu prihvatila u potpunosti 30-ak od ukupno 183 podnesenih amandmana, dok je one Ljubice Lukačić (HDZ), Domagoja Hajdukovića (SDP) i Natalije Martinčević (Reformisti) prihvatila djelomično.

“Naš je cilj da ovaj zakon bude kvalitetan, održiv i da dugoročno osigura obnovu Grada Zagreba i dijelova ove dvije županije”, rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade. Dodao je da je Vladin pristup uključiv i konsenzualan, te da su zato se odlučili prihvatiti veliki broj amandmana.

Konačnim prijedlogom zakona o obnovi od potresa, definira se model po kojem će konstrukcijsku obnovu zgrada u udjelu od 60 posto financirati država, a po 20 posto Grad Zagreb i županije te vlasnici nekretnina.

Ugrađeni su i socijalni kriteriji, odnosno dohodovni i imovinski cenzus, pa će građanima s minimalnom plaćom i bez značajnije imovine država i županija, grad ili općina u potpunosti financirati konstrukcijsku obnovu nekretnina.

Glasovanje o prijedlogu zakona o obnovi Zagreba i svim ostalim raspravljenim točkama predviđeno je za petak, čime će završiti dvotjedno izvanredno saborsko zasjedanje.

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat rekao je u srijedu da je Vlada na Zakon o obnovi Zagreba i okolice spremna u cijelosti prihvatiti 42 amandmana, a djelomično šest, čime žele dati priliku i riječ struci da se aktivno uključi u predmet obnove.

“Spremni smo nakon današnje konačne analize prihvatiti u cijelosti njih 42, djelomično šest. Ponudit ćemo i konačnu varijantu onoga što mi mislimo kako bi ti članci trebali izgledati i dodatna tri amandmana koja nisu predmet zaključka koji je danas bio na Vladi, a koji su amandmani Odbora za zakonodavstvo”, rekao je Horvat novinarima nakon sjednice Vlade.

Istaknuo je i da se iz samog konstrukta amandmana vidi da ih je pisala struka, ljudi koji su po struci arhitekti, građevinari, diplomirani inženjeri tehnike i strojarstva, koji sebe vide u segmentu ili samom poslu obnove.

“Jedan dio tih stručnih prijedloga, bez obzira koliko puta i na koje članke oni bili implicirani, mi smo spremni prihvatiti i dati priliku i riječ struci da se aktivno uključi u predmet obnove”, poručio je Horvat, izrazivši nadu da će zakon biti izglasan u petak.

U trenutku kada se taj izglasani zakon pojavi u Narodnim novinama, počinju teći oni rokovi koje je Vlada definirala u prelaznim i završnim odredbama. “Dakle intenzivno se radi na programu mjera i pravilniku koji će konkretno opisati sadržaj projekata koji su u ovom zakonu malo drugačije definirani nego u Zakonu o gradnji i idemo u formiranje fonda za obnovu, imenovanje privremenog čovjeka koji će do trenutka raspisivanja natječaja imati svu ingerenciju i voditi fond”, rekao je ministar graditeljstva.

Osnovat će se i stručni savjeta za obnovu. Također, oni ljudi koji su nakon potresa smješteni u Studentskom domu Cvjetno naselje, privremeno će biti zbrinuti na drugoj lokaciji, najavio je Horvat.

Rekao je da su u izmjeni projektne dokumentacije, u ponuđenom bržem konceptu dinamike obnove predložili nekoliko drugačije definiranih projekata, a samim time i ingerencije ovlaštenih građevinara, odnosno arhitekata, a ovim izmjenama su ih željeli poravnati i “dati priliku onome tko bira tko će projektirati da odabere da li će to biti diplomirani inženjer građevine ili ovlašteni arhitekt”.

“I prvim i drugim čitanjem zadržali smo koncept kojim želimo ući u organiziranu, dijelom konstrukcijsku, dijelom cjelovitu obnovu i takva intencija ostaje i nakon ovog drugog čitanja”, poručio je Horvat.