Hrvatski sabor danas aktualnim prijepodnevom počinje novu sjednicu koja bi trebala potrajati sve do sredine srpnja. Za postavljanje pitanja članovima Vlade prijavilo se 38 zastupnika – prva po redu je nezavisna zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj, a posljednja Sanja Udović.

Sabor će neprekidno zasjedati do srpnja, a pauzirat će samo tjedan prije lokalnih izbora zakazanih za 16. svibnja.

Zaiskrilo je već kod donošenja dnevnog reda. Na samom početku sjednice Jandroković je izrekao tri uzastopne opomene predsjedniku SDP-a Peđi Grbinu, te mu zaprijetio da će ga isključiti iz rasprave. Zastupnica Sandra Benčić prije toga je rekla da su poslali prigovor na dokument o Nacionalnom planu oporavka i da Sabor mora diskutirati o cijelom dokumentu, a ne samo sažetku. Jandroković je odgovorio da dokument nije ni morao doći do Sabora, dok je Grbin poručio kako je time prekršen Poslovnik jer Sabor treba odlučivati o prigovoru.

Opomene Grbinu

Jandroković ga je upozorio da sjedne, što je Grbin odbio i zaradio opomene.

Grbin je tijekom aktualnog prijepodneva Andreju Plenkoviću postavio pitanje oko cijepljenja i ustvrdio da distribucija u Hrvatskoj grozno funkcionira.

“Doze se ne uspijevaju podijeliti na adekvatan način. Cijepe se ljudi od 30, 40 godina, a s druge strane rizične skupine ne mogu do cjepiva. Imamo i kroničan problem s lijekovima zbog nagomilanih dugova koje vaša Vlada ne rješava”, ustvrdio je Grbin, pitajući što će se učiniti da se situacija popravi.

Plenković je odgovorio da je Hrvatska dosad naručila 8,85 milijuna doza cjepiva, a isporučeno je 664.500 doza.

“Do kraja travnja očekujemo još 500.000 doza. Ljetos je cjepivo AstraZenece po svim informacijama djelovalo da će biti prvo dovršeno i odobreno, na tom je tragu bila naša narudžba. Naručili smo još šest vrsta cjepiva. Problem organizacije imala je jedna kompanija na globalnoj razini. AstraZeneca je isporučila manje doza svugdje, zato smo naručili dodatne doze Pfizera. Do 1. srpnja želimo imati cijepljeno otprilike 55% odrasle populacije, to možemo postići”, odgovorio je Plenković.

Beroš o zarazi

Željko Reiner (HDZ) pitao je jesu li hrvatske bolnice spremne za povećanje broja oboljelih od koronavirusa.

“U jeku je pogoršanje epidemiološke situacije i danas imamo 1750 hospitaliziranih bolesnika. Liječnike i sestre smo u prvom i drugom vallu na dnevnoj bazi prilagođavali, to nas i dalje čeka. Jučer sam razgovarao s ravnateljem KBC-a Rijeka gdje je jučer bilo 185 hospitaliziranih. Slična situacija je u Zadru. U Rijeci je ustanovljen sekundarni centar, kao i u Biogradu kod Zadra. Hrvatska je među vodećim zemljama u interesu za dodatnu edukaciju liječnika i sestara za rad u intenzivnim jedinicama. Nabavljena su 54 respiratora”, odgovorio je Beroš.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je u srijedu kako je novi Zakon o strancima pokazao svoju opravdanost, temeljem njega već je riješeno 15 tisuća zahtjeva.

Ovaj zakon je zasigurno pokazao opravdanost, jer imamo riješeno oko 15 tisuća zahtijeva, odgovorio je ministar u saborskom Aktualnom prijepodnevu Ermini Lekaj Prljaskaj (NZ) koja je navela da se u praksi pokazao niz manjkavosti u zapošljavanju državljana trećih zemalja, pa se zanimala što se misli učiniti da se one uklone i sustav izdavanja dozvola ubrza.

Ministar ne spori postojanje „određenih problema“, no ističe da su u izradu zakona bili uključeni svi zainteresirani subjekti, te izražava uvjerenje da će se rješenje naći i za svaki problem u provedbi. Podsjetio je da je tim zakonom napušten model godišnjih kvota dozvola za strance „koji je bio rigidan“, a uveden test tržišta rada, cijeli postupak mora biti dovršen u roku 30 dana.
Upravno vijeće HZZ-a donijelo je listu deficitarnih zanimanja, poput zidara, mesara, tesara i ako je neko zanimanje s te liste ne treba ni raditi test tržišta, a cijeli postupak onda mora biti dovršen u roku 15 dana, rekao je Božinović.

Unatoč koroni i potresima zahtjevi se podnose

Draganu Jeckov (SDSS) zanimalo je razmišlja li se o produljenju roka od dvije godine za podnošenje zahtjeva za dobivanje hrvatskog državljanstva, koji istječe koncem ove godine, a s obzirom na to da su na taj proces utjecali korona i potresi.

Ministar tumači da u Zakonu o hrvatskom državljanstvu postoje dvije odredbe koje imaju privremenu primjenu od dvije godine. Jedna je priznavanje državljanstva osobama rođenim nakon 8. 10. 1991., a starije su od 21 godine, ako im je u trenutku rođenja jedan od roditelja bio hrvatski državljanin, oni trebaju podnijeti zahtjev.

Taj posao ide, do sada je nešto više od 1.700 osoba podnijelo zahtjev, riješeno ih je oko 500, rekao je i naveo da je u drugoj kategoriji, od 200 zahtjeva, riješeno oko sto. Ta se kategorija odnosi na osobe rođene između 8. listopada 1977. i 1991. kojima su u trenutku rođenja oba roditelja bili hrvatski državljani.

Božinović ističe i kako, bez obzira na koronu i ograničenja putovanja postupak nije bio zaustavljen ni u jednom trenutku.

No, moramo uvažiti situaciju, u MUP razgovaramo da ćemo pričekati do ljeta da vidimo jesmo li i u kolikom zaostatku. Ako utvrdimo da jesmo, učinit ćemo što treba, najavio je ministar Božinović.

Digitalni nomadi

Odgovarajući Josipu Šariću (HDZ), pohvalio se pozitivnim efektima zakonskog uređenja pozicije digitalnih nomada.

O Hrvatskoj se već govori kao primjeru zemlje koja je poželjna za digitalne nomade, uz Estoniju jedni smo eksplicitno se otvorili za taj prostor, Vlada je prepoznala činjenicu da postoji skupina koja se u svijetu procjenjuje na 5 milijuna ljudi, kazao je ministar.
„Koliko mi je poznato, vi ste prvi koji poteže to pitanje, u zadnjih 10 godina nisam čuo da netko dovodi u pitanje taj sporazum“, odgovorio je premijer Andrej Plenković na upit Ante Prkačina (DP) hoće li se revidirati ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Ne vidim argument, no iz radoznalosti ću ga pogledati, vidjeti je li u njemu što sporno, u 18 godina nitko se nije toga sjetio do vas danas, rekao je premijer zastupniku.