Temeljem Zakona o privatizaciji možemo spriječiti da ruska tvrtka preuzme MOL-ove dionice, naglašava vladin dužnosnik. Naime, za više od 10 posto udjela mora se tražiti odobrenje hrvatske Vlade
ZAGREB » Prema neslužbenim informacijama, mađarski premijer Viktor Orban privodi kraju pregovore s najvećom ruskom naftnom kompanijom, Rosneftom, kojem bi MOL prodao svojih 49 posto dionica Ine. Upravo je to navodno razlog zbog kojeg se ovih dana važni američki političari, uznemireni zbog mogućnosti da se Rusija »protegne« na ove prostore, zaustavljaju u Hrvatskoj.
Američki senator Chris Murphy, koji je prije desetak dana zbog bojazni od prodaje Ine Rusima boravio u Hrvatskoj, nije samo jedan od sto američkih senatora, već i predsjednik Pododbora za europska pitanja Senata, zaduženog za odnose SAD-a s europskim državama. U Hrvatskoj je, kako je kod kuće u SAD-u rekao u subotu, od Zorana Milanovića i Ive Josipovića dobio odgovor da »ne postoji želja za prodajom hrvatskog udjela u Ini Gazpromu«, no što je s, primjerice, Rosneftom, koji na Inu »pikira« još od njene prve privatizacijske priče 2002. godine?
Dogovor pri kraju?
Rosneft je najveća ruska naftna kompanija, većinski u državnom vlasništvu, koja proizvodi 40 posto naftnih derivata potrebnih Rusiji, i jednoj od top-kompanija u naftnom svijetu općenito. Imaju više od sto tisuća zaposlenih i dobit koja godišnje premašuje deset milijarda dolara.
Rusi su navodno zainteresirani i za proširenje lučkih kapaciteta, i za modernizaciju Urinja, kojeg bi produktovodima povezali sa sisačkom rafinerijom i tamošnjim skladištima. U riječku luku bi stizali i derivati prerađeni u Pančevu, u vlasništvu Gazproma, dok bi Urinj bio važan i za preradu nafte iz Jadrana, za čiju su eksploataciju Rusi također zainteresirani. Upravo se danas zatvara natječaj za koncesije na 29 jadranskih plinsko-naftnih polja, pa će se vidjeti koje, i čije su kompanije dale svoju ponudu.
Orban, premijer Mađarske koja u MOL-u ima gotovo 25 posto udjela, s Rosneftom privodi kraju dogovor oko prodaje MOL-ovog udjela u Ini, dok s Gazpromom, također ruskom državnom kompanijom, nastavlja, pak, projekt gradnje Južnog toka kroz Mađarsku, kojim bi ruski plin dolazio u Europu zaobilazeći Ukrajinu, a kojem se protivi SAD. Sve je to natjeralo Amerikance na put u Europu, pa tako i u naizgled malu Hrvatsku, na čijem se frontu, kao i u Budimpešti, lobira protiv prodaje dionica Ine Rusima.
Rosneft nije, naime, zainteresiran za samo 49 posto mađarskih dionica u Ini, već će ovamo doći isključivo po većinski paket, što onda podrazumijeva i dio paketa dionica u hrvatskom vlasništvu – minimalno 19 od ukupno 44 posto.
Primamljiva ponuda
»Mislim da Gazprom nije ni dao svoju ponudu, sad je zaokupljen drugim problemima«, kazao je u subotu Murphy. Ponudu Milanovićevoj vladi bi, međutim, puno prije neke američke kompanije mogao uskoro dati Rosneft, i to navodno vrlo primamljivu. Riječ je o kompaniji koja šest vlastitih rafinerija ima u Rusiji, a još ih sedam ima u suvlasništvu u Njemačkoj, Italiji, Bjelorusiji i Ukrajini, i iako se ranije spominjala mogućnost da bi na mjestu sisačke rafinerije izgradili veliko skladište, cijevima povezano s riječkom lukom i rafinerijom Urinj, sisačku rafineriju navodno ipak ne bi zatvarali. Da je u igri Gazprom, koji već ima rafineriju u Pančevu, zatvaranje Siska bilo bi gotovo pa siguran scenarij. Rosneft je zainteresiran i za slovenski Petrol, što znači da bi, zajedno s Inom, na ovim područjima imao jaku regionalnu kompaniju, dok bi rafinerija u Urinju, kao i luka Rijeka, naročito dobili na značenju.
Ipak, u Banskim dvorima su i dalje izrazito neskloni prema ulasku bilo koje ruske korporacije u Inu. »Ne znamo je li Rosneft doista blizu dogovora s MOL-om. Ali, naš je stav da, ako MOL bude prodavao svoje dionice u Ini, kupac treba biti neka zapadna kompanija. I uvjereni smo da u članku 10. Zakona o privatizaciji Ine imamo zakonsko uporište temeljem kojeg možemo spriječiti da rusko poduzeće preuzme MOL-ove dionice«, naglašava jedan vladin dužnosnik. Spomenuti članak, koji zapravo nije u skladu s europskim pravilima, propisuje da »nijedan dioničar ili s njime povezana osoba ne može steći više od deset posto udjela u Ini bez posebnog odobrenja Vlade«. U Banskim dvorima ističu i da Murphy nije tijekom svojeg boravka u Zagrebu govorio ni o kakvoj financijskoj pomoći koju bi SAD pružio Hrvatskoj za otkup Ininih dionica od MOL-a.
