Ne odustaju

Roditelji odgojitelji zvali Ured za demografiju u pomoć

Ljerka Bratonja Martinović

Foto Sanjin Strukic/PIXSELL

Foto Sanjin Strukic/PIXSELL

Središnji ured za demografiju najavio je da će od Grada Zagreba tražiti potrebna očitovanja, koja su dosad izostala, a nakon toga zauzeti stav



Rješenja za roditelje odgojitelje kojima je Grad Zagreb odlučio uskratiti postojeća prava i dio njih vratiti na tržište rada, a djecu smjestiti u pretrpane zagrebačke vrtiće, i dalje nema. Predstavnici jedne od udruga koje ih zastupaju potražili su jučer podršku Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade gdje su se sastali s predstojnicom Ureda Željkom Josić i demografom Stjepanom Štercom.


Službeno očitovanje Ureda je izostalo jer je, kako su nam poručili, to bio samo jedan u nizu radnih sastanaka s jednom od udruga roditelja odgojitelja. Prema riječima Ane Marije Berbić Lacko, predsjednice Hrvatske udruge roditelja odgojitelja (HURO) koja je prisustvovala sastanku, Središnji ured najavio je da će od Grada Zagreba tražiti potrebna očitovanja koja su dosad izostala, a nakon toga zauzeti stav.


Stav demografa Šterca o tom pitanju već je poznat, a ponovio ga je i jučer, da je ukidanje demografske mjere lokalne jedinice koja se pokazala uspješnom u okolnostima dramatičnog demografskog stanja Hrvatske promašena i štetna odluka.


Javni stav




– Tražimo od državnog ureda da zauzme javni stav. Ne o mjeri kakva jest, svi se slažemo oko toga da ona nije savršena i da ima prostora za doradu. Ali ovdje se radi o tome da se prava velikom dijelu korisnika smanjuju, a dijelu ukidaju.


Dali su nam do znanja da je to pravno pitanje, zato i jesmo na sudu, a oni će tražiti da se preispita zakonitost te odluke te, ako se ona utvrdi, da je Grad Zagreb u roku od 60 dana izmijeni, rekla nam je Berbić Lacko.


– S ozbirom na to da je mjera kompleksna jer obuhvaća djecu, žene i tržište rada, u njihov će zaključak biti uključene i druge institucije, Ministarstvo obrazovanja na primjer. Ako je mjera imala prostora za doradu, onda je na njoj trebalo raditi, a ne je ukidati.


Ako je štetna za socijalizaciju djece ili pristup žena tržištu rada, onda je u tom smjeru trebalo raditi, ističe predstavnica roditelja odgojitelja Berbić Lacko.


Upravo ova pitanja istaknule su u javnoj raspravi tri pravobraniteljice – pučka pravobraniteljica, pravobraniteljica za djecu i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. One su već prije nekoliko godina preporučile skraćivanje mjere do sedme godine života djeteta, te upozorile na to da status roditelja odgojitelja nije dobar ni za žene, koje čine 88 posto korisnica te mjere, zbog dugoročnog izbivanja s tržišta rada, ni za djecu, jer im uskraćuje pristup dječjim vrtićima, koja nisu samo mjesto čuvanja djece, već se u njima socijaliziraju, odgajaju i obrazuju.


Ocjena zakonitosti


Jednak je stav pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter koja je tražila da se uvaže otegotne okolnosti ukidanja mjere roditelj odgojitelj.


Nije je, upozorila je, trebalo odrediti s 1. svibnja 2022., pred kraj školske godine i pred zatvaranje dijela vrtića tijekom ljetnih mjeseci, jer to roditeljima znatno otežava organiziranje upisa djece u vrtić ako se zaposle.


Trebalo je, smatra, osigurati podršku roditeljima za lakše uključivanje na tržište rada, a posebno onima slabijeg socijalno-ekonomskog statusa i osobama koje spadaju u teško zapošljive skupine, da ne završe na socijalnoj pomoći.


– Bez obzira na to što je mjera demografskog karaktera i ne ovisi o socijalnim kriterijima, treba uzeti u obzir da njezine izmjene neće na jednak način utjecati na sve njezine dosadašnje korisnike, koji su heterogena skupina, već posebno otegotno na siromašnije, poručila je Šimonović Einwalter i gradskim vlastima predbacila da odluku nisu bolje obrazložili i uz nju objavili detaljnu analizu o posljedicama.


S početkom svibnja roditelji odgojitelji djece starije od sedam godina gube pravo na taj status, a ostalima se naknada značajno smanjuje. U udruzi HURO očekuju da će Visoki upravni sud, kojem su podnijeli zahtjev za ocjenu zakonitosti odluke Grada Zagreba, na vrijeme donijeti odluku o tom predmetu.


– Vjerujemo da će Visoki upravni sud djelovati žurno, s obzirom na to da se radi o 2.800 korisnika koji okupljaju oko 20.000 djece i da je taj datum relativno blizu. Ako procijeni da neće stići do tog datuma, očekujemo da privremeno odgodi primjenu sporne odluke Grada do donošenja presude, veli Berbić Lacko.


U statusu roditelja odgojitelja danas je oko 5.800 roditelja, odnosno obitelji. Otprilike polovina njih bi prema odluci Grada Zagreba izgubila pravo na taj status, a ostalima bi se novčana naknada smanjila s 5.000 na 1.000 kuna. Jedan od najvećih problema koje ističu manjak je dječjih vrtića u Zagrebu, zbog čega nemaju gdje zbrinuti svoju djecu.