RIJEKA Ukupno je po svim vrstama tereta u riječkoj luci u prva tri mjeseca ove godine pretovareno 2,05 milijuna tona tereta i taj je rezultat za 8 posto manji u odnosu na isto razdoblje prijašnje godine. Kada se u obzir uzmu samo pokazatelji za promet suhih tereta, rezultati su još slabiji jer promet pada po stopi od 24 posto, najviše u segmentu rasutog tereta (221.756 tona), gdje je promet 44 posto manji nego u prvom prošlogodišnjem kvartalu. Rezultati su bitno slabiji i kod generalnog tereta (smanjenje od 28 posto), gdje je ukupno pretovareno 210.450 tona. Lošiji trendovi zabilježeni su i na jedinom kontejnerskom terminalu riječke luke na Brajdici, gdje je broj manipuliranih kontejnera tek neznatno veći nego prošle godine, promet se zaustavio na 43.423 TEU-a, što je povećanje od 3 posto. Međutim, ukoliko se gleda po tonaži, kontejnerski promet identičan je onome iz prošle godine i taj trend jasno ukazuje na stagnaciju i daljnje zaostajanje Rijeke za konkurentskim lukama.

Poskupljenje svjetlarine

Pad ukupnog prometa riječke luke pojavljuje sa prvi put nakon niza godina pozitivnog trenda, dok slovenski Kopar istovremeno nastavlja rasti. U Kopru je pretovareno ukupno 5,5 milijuna tona tereta, što je 11 posto više nego u prvom kvartalu prošle godine. Stoga je sasvim izvjesno da će Kopar i ove godine zadržati primat najveće kontejnerske luke na sjevernom Jadranu, kao i da će ponovo oboriti vlastite rekorde, jer je u prva tri mjeseca zabilježen promet od 209.306 TEU-a (povećanje 9 posto).

Službenih komentara i objašnjenja o razlozima prilično drastičnog pada prometa suhih tereta u Rijeci zasad nema, ali se može pretpostaviti da uz stanje na tržištu rasutih i generalnih tereta, na lošiji rezultat utječe i poskupljenje riječkog prometnog pravca za brodare zbog poskupljenja svjetlarine od početka ove godine. Situacija u HŽ Cargu također ne nudi dugoročnu sigurnost koju traže partneri, odnosno garanciju da se u prihvatljivim rokovima može odraditi transport robe željeznicom iz Rijeke prema unutrašnjosti. Osim HŽ Carga, trenutno još uvijek nema privatnih operatera koji mogu na postojećoj infrastrukturi pružiti kvalitetnu uslugu, a taj problem odražava se i na kontejnerski promet.

Bez komentara

Žarko Acinger, direktor prodaje u tvrtki Jadranska vrata, koja upravlja kontejnerskim terminalom na Brajdici, naglašava kako se u prvom kvartalu nastavljaju prošlogodišnji trendovi, iako je stopa rasta prometa od 3 posto nešto manja.

– Rekao bih da postoji i određeni napredak jer smo prošle godine u ožujku imali velike volumene uslijed nagomilavanja robe prije krize robne razmjene Kine i ostatka svijeta. Od travnja do srpnja prošle godine kineski izvoz je jako pao, gotovo 50 posto, a tog negativnog efekta ove godine nema, te očekujemo da ćemo sa svakim idućim kvartalom imati još pozitivniji rezultat i sve veći trend rasta prometa. Konkurentske luke ne bih posebno komentirao, situacija na tržištu je bez važnijih promjena. Izuzetak je tek činjenica da MSC pokušava usmjeriti sve veće količine tereta prema Trstu nakon što je ova kompanija ušla u vlasničku strukturu tršćanske luke, kazao je Acinger.