Dr. Dubravka Jurlina Alibegović, voditeljica projekta o decentralizaciji zemlje, kaže da je do spajanja Istre s Primorjem i Gorskim kotarom došlo jer su po drštveno-gospodarskim pokazateljima vrlo slične
Do odgovarajuće administrativno-teritorijalne organizacije u Hrvatskoj treba doći tek nakon što se utvrde podjela javnih poslova između središnje i lokalne države te način i izvori financiranja tako podijeljenih javnih poslova, kaže dr. Dubravka Jurlina Alibegović, znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu i voditeljica projekta o decentralizaciji zemlje, koji je prije nekoliko dana raspravljen na Savjetu za gospodarstvo predsjednika Republike. U razgovoru za Glas Istre Jurlina Alibegović ističe da prije odluke o prekrajanju granica županija, gradova i općina treba podijeliti odgovornost među tijelima javne vlasti.
Kajin (IDS): Spajanje Istre s Primorsko-goranskom županijom bilo bi taljenje identiteta Istre. Bili smo u Zajednici općina Rijeka kada je Rijeka bila par svjetlosnih godina ispred Istre. Sada nije ispred Istre ni po čemu.
– To znači da je prvi korak utvrditi koja je razina javne vlasti odgovorna za pružanje konkretnih javnih poslova, a drugi je korak utvrditi kako će se ti javni poslovi financirati. Osnovni cilj decentralizacije i teritorijalnog preustroja treba biti bolje zadovoljavanje javnih potreba stanovnika uz povećanje efikasnosti javne potrošnje. Dodatni ciljevi decentralizacije trebaju biti i snažnije promoviranje financijske neovisnosti i samostalnosti lokalnih i regionalnih vlasti u financiranju javnih poslova te, konačno, utemeljenost svih prijedloga na transparentnim kriterijima, kaže Jurlina Alibegović.
– Hoće li se tako regije i gradovi brže razvijati?
– Osnovna zadaća regije jest koordiniranje i usmjeravanje lokalnog i regionalnog razvoja na svom području vodeći računa da su svi prethodno spomenuti ciljevi decentralizacije i teritorijalne organizacije zadovoljeni.
– Koji su parametri bili odlučujući pri formiranju budućih regija?
– Prijedlozi teritorijalnog ustroja regionalnih jedinica utemeljeni su na matematičko-statističkim metodama korištenjem većeg broja postojećih podataka.
Šetić (HDZ): U svakoj konstelaciji Istra može sačuvati svoju posebnost jer njeni su ljudi neponovljivi.
Cilj analize bio je grupirati županije u veće prostorne cjeline da bi bile sposobne obavljati javne poslove iz svog djelokruga, i to s obzirom na značaj i zastupljenost pojedine javne funkcije mjerene raspoloživim ekonomskim i fiskalnim podacima. Dobiveni je rezultat grupiranje županija u veće prostorne cjeline po kriteriju homogenosti, odnosno najveće sličnosti pokazatelja koji se uspoređuju u okviru danog prostora. Prilikom formuliranja prijedloga grupiranja županija u veće regije vodilo se računa o tome da je osnovna razvojna zadaća formirane jedinice koordinacija razvoja na svom području te kvalitetno i učinkovito obavljanje javnih funkcija.
– Znači, tražili ste sličnosti. Kako je došlo do spajanja Istre s Primorjem i Gorskim kotarom?
– Najjednostavnije rečeno, do podjele teritorija na ovih sedam cjelina došlo je s obzirom na njihovu homogenost društveno-gospodarske strukture. Prostornu cjelinu Istru, Primorje i Gorski kotar čine Istarska i Primorsko-goranska županija i karakterizira je snažan financijski i gospodarski kapacitet, prevladavajuća zastupljenost tercijarnih djelatnosti, razvijene funkcije predškolskog odgoja i razvijena briga o okolišu. To znači da su Istarska i Primorsko-goranska županija po društveno-gospodarskim pokazateljima vrlo slične.
Cuccurin: Posebnost Istre ne dolazi u pitanje ni ako bude postojala neka nadpoveznica s drugom regijom
