Rijeka se zasad neće odreći važnog prihoda - Vojko Obersnel / Foto Ivica TOMIĆ
Rijeka je od prireza u 2016. godini prikupila 63,4 milijuna kuna, što je primjerice čak 17 posto svih poreznih prihoda planiranih za ovu godinu, koji pripadaju gradskom proračunu
ZAGREB – Od početka ovog mjeseca stanovnici općine Đurmanec i grada Ozlja plaćaju manje namete na plaću jer su njihove lokalne vlasti odlučile ukinuti, odnosno smanjiti prirez poreza na dohodak. Tako se od 1. ožujka u općini Đurmanec u potpunosti ukida prirez koji su tamošnji stanovnici plaćali po stopi od deset posto, dok je istovremeno grad Ozalj odlučio smanjiti prirez sa 12 na deset posto.
Te odluke lokalnih vlasti uslijedile su samo dva mjeseca nakon što je na snagu stupila porezna reforma koja je smanjila opterećenje na dohodak, pa samim time i prihode lokalnih vlasti i po osnovi poreza na dohodak, ali i prireza. Dosad su, a posljednji put je to bilo 2015. godine, na takav potez središnje vlasti načelnici i gradonačelnici reagirali podizanjem stope prireza.
Našli druge izvore
Tako je 2015. godine, kod je Kukuriku koalicija odlučila smanjiti porez na dohodak, 26 gradova i općina reagiralo ili uvođenjem prireza, ili povećanjem njegove stope. Uglavnom je bila riječ o općinama i gradovima u kojima je na vlasti bio tada oporbeni HDZ ili njegovi partneri. Ipak, prirez je tada na 15 posto povećan i u Rijeci, iako je u gradu vladala ista politička opcija kao i ona koja se na nacionalnoj razini odlučila na smanjenje poreza. Ipak, i tada se 28 gradova suzdržalo od uvođenja prireza i on se ni danas ne naplaćuje u Vukovaru, Krapini, Samoboru, Novalji, Kastvu, Krku, Hvaru…
I načelnik Đurmaneca Damir Belošević i gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić objašnjavaju da su se na ukidanje, odnosno smanjivanje prireza odlučili jer su u proračun dobili novac iz drugih izvora.
– U proteklom smo razdoblju dosta projekta financirali iz fondova Europske unije i sad za neke projekte čekamo novac iz istih izvora i odlučili smo se za smanjenje prireza jer procjenjujemo da tih pola milijuna kuna možemo dobiti na drugi način – objašnjava gradonačelnica Lipšinić koju su na prošlim izborima podržali HDZ, HSS i HSP AS iako nije bila član ni jedne od tih stranka.
Na pitanje je li taj potez motiviran predstojećim lokalnim izborima koji se održavaju u svibnju, ona kaže da bi se tom logikom sve što se događa od izbora do izbora moglo objašnjavati tim motivom.
Koliko lokalne vlasti godišnje zarade od prireza, u Ministarstvu financija nam nisu odgovorili, tek su nas uputili na statistiku po kojoj su u 2015. godini porez i prirez porezu na dohodak u lokalnim proračunima bili stavka od gotovo deset milijardi kuna. No, koliko od toga otpada na prirez nije istaknuto, kao ni u slučaju Zagreba koji je na osnovi prireza i poreza na dohodak skupio 4,281 milijardu kuna. Na pitanje koliki je prihod od prireza, koji Zagrepčani plaćaju po stopi od 18 posto, iz Grada nam nisu odgovorili.
– Koalicija koja je osvojila vlast najavila je mogućnost smanjenja prireza i sad kad su se stvorile te mogućnosti, a da projekti ne trpe, to smo i proveli – kaže gradonačelnica.
Načelnik Belošević otkriva da će ukidanje prireza smanjiti prihode njegove općine za pola milijuna kuna, ali ističe da su kroz pojedina ministarstva i državne institucije došli do sredstava za financiranje projekata.
Nešto većim plaćama u njihovoj se općini mogu nadati, primjerice, građani s jednim djetetom koji su do sada zarađivali neto plaću od oko 5.800 kuna, jer su niža primanja ionako ispala iz poreznih škara.
Razmišljaju li možda i u Rijeci pred izbore smanjiti prirez, pitali smo gradonačelnika Vojska Obersnela, no on nam je objasnio da sada nema takvih planova, jer bi to značilo da će Grad morati odustati od nekih projekata, bilo da je riječ o socijali, kulturi ili infrastrukturi, što ipak ne žele učiniti.
Rijeka je od prireza u 2016. godini prikupila 63,4 milijuna kuna, što je primjerice čak 17 posto svih poreznih prihoda planiranih za ovu godinu, koji pripadaju gradskom proračunu.
Većima teže
Damir Jelić, gradonačelnik Karlovca koji je 2015. godine podigao prirez sa 12 na 14 posto, ističe da odluke o smanjenju ili ukidanju prireza lako mogu donositi manje lokalne zajednice, dok je to u većim gradovima teže. Iako na sljedećim izborima neće biti kandidat za gradonačelnika, nego za župana, Jelić pojašnjava da od sljedeće godine gradovi zamjenjuju komunalnu naknadu jednostavnim porezom na nekretnine i da se kroz tu godinu trebaju analizirati prihodi i njihova stabilnost, kao i mogućnost smanjenja prireza, kako se ne bi ugrozili projekti koje financiraju gradske vlasti.
Nekadašnji SDP-ov ministar Slavko Linić koji je inzistirao na uvođenju poreza na nekretnine tada je tumačio da je to put za smanjenje opterećenja na plaće, pa i mogućunost da se u budućnosti u Hrvatskoj u potpunosti ukine prirez kada porez na nekretnine doista zaživi u punom obliku.
