Izvješće državne revizije

Revizori sumnjaju da je ništetan ugovor Grada s nizozemskom zakladom o preuzimanju dugova NK Rijeke

Jagoda Marić

Riječanima i Primorcima uvijek drag stadion Kantrida najvredniji je u Primorsko-goranskoj županiji / NL arhiva

Riječanima i Primorcima uvijek drag stadion Kantrida najvredniji je u Primorsko-goranskoj županiji / NL arhiva

Dvije trećine nogometne infrastrukture u javnom vlasništvu u Hrvatskoj vrijedi otprilike kao stadion na kojem igra Borussia Dortmund, popularni Westfalenstadion, a vjerojatno cijela infrastruktura ne doseže vrijednost Allianz Arene u Münchenu



ZAGREB – Gradovi i općine u Hrvatskoj imaju 981 nogometni stadion i igralište, a njihova je ukupna iskazana vrijednost 1,462 milijarde kuna, što je oko 200 milijuna eura, otkriva to izvješće državne revizije o upravljanju i raspolaganju nogometnim stadionima i igralištima na području svih županija i gradova, što su ga revizori izrađivali cijelu proteklu godinu i sastavili na više od 700 stranica.


Doduše, u taj izračun nije uključen maksimirski stadion u Zagrebu jer mu gradske vlasti očito ne mogu odrediti cijenu, te još tristotinjak igrališta za koje se lokalna vlast nije u svome knjigovodstvu potrudila unijeti podatke o vrijednosti.


Naravno, u izračun nisu uključeni stadioni i igrališta u privatnom vlasništvu, poput Rujevice, ali dvije trećine nogometne infrastrukture u javnom vlasništvu u Hrvatskoj vrijedi otprilike kao stadion na kojem igra Borussia Dortmund, popularni Westfalenstadion, a vjerojatno cijela infrastruktura ne doseže vrijednost Allianz Arene u Münchenu. Najvredniji je u Hrvatskoj poljudski stadion čija je trenutna vrijednost oko 232 milijuna kuna.




Svi stadioni i igrališta u Splitsko-dalmatinskoj županiji vrijede više od pola milijarde kuna, a u Primorsko- goranskoj županiji ta je vrijednost trenutno 98,1 milijun kuna. Prema podacima Revizije, u PGŽ-u očekivano najviše vrijedi Kantrida, 19,9 milijuna kuna, a cijela županija ima 39 stadiona i igrališta.


Zanemarena procjena


Reviziju je uz činjenicu da su lokalne vlasti zanemarile procjenu vrijednosti svoje imovine, zanimalo upravljaju li njome učinkovito i služi li ta javna imovina zajednici na najbolji način.


Ocijenili su da je upravljanje i raspolaganje nogometnim stadionima i igralištima u vlasništvu ili posjedu lokalnih jedinica na području Primorsko-goranske županije učinkovito, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, pa su dali i preporuke poput onih da se, tamo gdje to nije učinjeno, upiše vlasništvo nad stadionima i igralištima, da se vodi analitičko knjigovodstvo po stadionima, da se oni u zakup daju na javnim natječajima.


Uz to, zanimalo je reviziju i koliko se javnog novca odvoji za održavanje stadiona i kapitalna ulaganja, pa su tako sve lokalne jedinice u Hrvatskoj u 2017. i 2018. godini u tu svrhu potrošile 220,2 milijuna kuna, od čega pojedinačno najviše Zagreb, oko 71 milijun kuna. U Primorsko-goranskoj županiji svi su gradovi i općine u te dvije godine na održavanje stadiona i igrališta potrošili 22,59 milijuna kuna, od čega oko polovice, 11,75 milijuna kuna, Grad Rijeka.


Bez naknade


Navodi se i to da lokalne jedinice na području Županije, osim gradova Krka i Rijeke te općina Fužine, Omišalj i Ravna Gora, ne ostvaruju prihode po osnovi upravljanja i raspolaganja nogometnim stadionima i igralištima u svom vlasništvu ili suvlasništvu.


Njihovo je obrazloženje da su nogometni stadioni i igrališta bez naknade dani na korištenje nogometnim klubovima, kao udrugama građana koje su jedine operativno sposobne za obavljanje organiziranih aktivnosti na poticanju i promicanju nogometa te uključivanju građana, osobito djece i mladeži, u bavljenje nogometom na području Županije.


Grad Rijeka je u 2017. od sportskih objekata u kojima su i nogometna igrališta, ostvario putem Rijeka sporta prihode u iznosu od 660.876 kuna, a to su prihodi od zakupnina za poslovni prostor, prihodi od privremenog korištenja prostora u objektima te prihodi stvoreni naplatom zavisnih troškova u objektima.


U 2018. ostvareni su prihodi u iznosu 500.412 kuna. Revizija upozorava i na to da u poslovnim knjigama Grada Rijeke za 2017. i 2018. nema zasebno iskazanih prihoda koji se odnose na nogometna igrališta i stadione.


Nepoznata visina obveza


Uz to, revizija za Grad Rijeku ima i preporuku koja se tiče njezinih obveza što ih je preuzela kad je NK Rijeka preoblikovana iz sportske udruge u sportsko dioničko društvo. Ističe se da je grad s nizozemskom zakladom zaključio ugovor o partnerstvu kojim je preuzeo određene obveze, poput toga da će Klubu dati besplatno pravo korištenja glavnog i pomoćnog stadiona Kantrida i stadiona Podmurvice, da će održavati te stadione u iznosu od najmanje 2,5 milijuna kuna godišnje te da će sa Županijom i Hrvatskim nogometnim savezom financirati omladinsku školu Kluba u iznosu od najmanje milijun i pol kuna godišnje, omladinski turnir s pola milijuna i da će preko sponzora osigurati 1,6 milijuna kuna.


Radi osiguranja plaćanja preuzetih obveza upisano je založno pravo na stadion u iznosu od deset milijuna eura, koje je brisano 2019. godine.


Ugovorom o partnerstvu, navodi se u izvješću, bilo je ugovoreno da će preostala dugovanja kluba koja nisu obuhvaćena ugovorom podmiriti Grad Rijeka, pa revizori upozoravaju da se time Grad Rijeka potencijalno obvezao podmiriti obveze za koje se ne može utvrditi visina, a da su prema zakonu ništetni ugovori ako je činidba neodrediva. Zato Gradu savjetuju da preuzimanje obveza ugovori tako da one budu odredive i da budu do visine propisane Zakonom o proračunu.


Prema podacima iz zemljišnih knjiga i katastarskog operata te podacima lokalnih jedinica, krajem 2018. godine u Hrvatskoj je bilo ukupno 1.389 nogometnih stadiona i igrališta, od čega je 981 nogometni stadion i igralište u vlasništvu lokalnih jedinica, dok je za 408 upisano više vlasnika, odnosno upisano je vlasništvo Republike Hrvatske, pravnih ili fizičkih osoba i nogometnih klubova, a za pojedina je upisano društveno vlasništvo, pa čak i općenarodna imovina.