Referendum kojega je potaknula inicijativa »U ime obitelji« izazvao je, za hrvatske standarde, neuobičajeno jasno i masovno zauzimanje pozicija u javnosti. Nesvrstanost je ne tako davno na ovim prostorima bila jedna od utemeljujućih dogmi, a danas, u slučaju referendumskog pitanja, biti nesvrstan stvarno nije u modi. Katolička crkva, ali i sve druge monoteističke vjerske zajednice u Hrvatskoj, jasno su i nedvosmisleno pozvale svoje vjernike da izađu na referendum i zaokruže »za«.

   U utorak je održan simpozij o aspektima očuvanja braka i obitelji u Hrvatskoj, u zgradi Hrvatske biskupske konferencije, i čelnici svih monoteističkih abrahimitskih religija jednoglasno su poručili svojim vjernicima što bi trebali napraviti u nedjelju 1. prosinca na glasačkom mjestu. Takvo izravno izjašnjavanje vjerskih zajednica o tome što njihovi vjernici trebaju činiti na glasačkom mjestu dosad nije bilo uobičajeno. No, referendum se ipak razlikuje od izbora i vjerske su zajednice pozvale svoje vjernike da učine što one misle da je u skladu s njihovim naukom.

   Prije spomenutog simpozija oglasio se sisački biskup Vlado Košić (sudjelovao je i na seminaru) i on je u ponedjeljak poslao pismo svim župnicima, upraviteljima župa, rektorima samostalnih kapela i svim samostanima u svojoj biskupiji. Pozvao ih je da na svim misama ove nedjelje obavijeste vjernike o referendumu, da ih potaknu da u što većem broju izađu na birališta i da zaokruže »za«. Dubrovački biskup Mate Uzinić je u intervjuu »Slobodnoj Dalmaciji« pozvao vjernike da izađu na referendum i zaokruže »za«. Za razliku od Košića on se usprotivio tome da se propovijedi ili satovi vjeronauka koriste za to da bi se ljudima nudio odgovor na referendumsko pitanje. »Naše je iznositi vjerski nauk i propovijedati evanđelje, a ljudi će samoi pronaći odgovor na pitanje«, izjavio je Uzinić. 

Prozivanje za jednoumlje

   Zbog zauzimanja stavova pobunila je »U ime obitelji« koja je cijelu priču i inicirala. To je svakako jedan od bizarnijih elemenata ove priče. U više je priopćenja ta inicijativa prosvjedovala, čak prozivala za jednoumlje, i dio medija i Vladu zato što će se usPROTIViti prijedlogu i zato što su to javno najavili. Dalo bi se, dakle, zaključiti da jednoumlje iz vizure inicijative nastaje u onom trenutku kada se netko postojećem prijedlogu usprotivi i time zapravo samo potvrdi binarnost u mogućnosti odlučivanja. Kada se nitko ne bi javno protivio njihovoj referendumskoj inicijativi i kada bi u javnom prostoru bili samo oni koji iniciijativu podržavaju to, po logici inicijative, ne bi bilo jednoumlje. Očito im je zasmetalo što je, nakon nećkanja hoće li izaći ili neće, predsjednik Vlade Zoran Milanović izjavio da će izaći na referendum i glasati PROTIV, a ne treba sumnjati da će neku vrstu naputka da postupe isto dobiti članovi njegova SDP-a.

   Najdalje se u propagandi otišlo, ako su priče točne, u pojedinim školama sa zahtjevima vjeroučitelja da im učenici nakon referenduma na mobitelu pokažu fotografiju da su članovi njihovih obitelji glasali »za«. Na te je dojave preventivno reagiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta pozvavši ravnatelje osnovnih i srednjih škola da spriječe svaki oblik mogućeg agitiranja i nametanja tuđeg svjetonazora učenicima.

   Stvorena je i široka neformalna koalicija protivnika referendumskog pitanja. U njoj su, očekivano, brojne udruge koje se bave zaštitom ljudskih prava, ne samo one koje promiču prava seksualnih manjina. »Jutarnji list« otišao je za domaće standarde neuobičajeno daleko, jasno zauzeo poziciju »PROTIV«, i pokrenuo akciju »Naprijed« kojom želi zaustaviti diskriminaciju seksualnih manjina, a najavio je i donaciju oglasnog prostora građanima koji su ugroženi referendumom. Niz kolumnista istoga dnevnog lista objavio je da će na referendumu biti »PROTIV«. Niz je javnih osoba – književnika, glumaca, režisera – objavilo da će izaći na referendum i glasati »PROTIV«. 

Političari kalkuliraju

   Referendumska je atmosfera stvorila ono što ona često stvara – oštru polarizaciju i snažan emocionalni angažman, samo što mi u Hrvatskoj s time baš i nemamo iskustva, a otvoreno izjašnjavanje, primjerice o tome koga će se podržati na izborima, nije uobičajeno kao u nekim zapadnim zemljama. Ta je novonastala situacija za Gordanu Vilović koja na Fakultetu političkih znanosti predaje etiku novinarstva nešto pozitivno.

   – Ne mislim da je loše što ljudi imaju svoj stav, osobito sada kada je referendumsko pitanje toliko aktualno. Mediji koji su se opredijelili stavovima svojih kolumnista definitivno su to učinili svjesno. Komentatori stvaraju javno mnijenje i oni imaju pravo to kazati, izjavila je Vilović. Sve što se zbiva kad je riječ o masovnom izjašnjavanja kako će tko glasati na referendumu za nju je velika revolucija, a »ljudska su prava toliko važna, toliko bitna da očito neki mediji smatraju da nemaju što izgubiti ako idu na sve ili ništa«. Ustvrdila je i da prema nekim analizama mediji u takvim situacijama ne uvažavaju dio svojih čitatelja ili gledatelja, ali to je rizik posla, a očito im je važnije kazati što misle. Za prigovore »U ime obitelji« ustvrdila je da se nemaju što buniti.