»Zakon koji se može promijeniti nekoliko dana prije ulaska u EU, također može biti vraćen u prvobitni oblik za nekoliko dana. Parlament ponovno zasjeda, tako da ne bi trebalo biti poteškoća da se vrati zakon koji je u potpunosti bio usklađen s europskim pravilima«, rekla je Reding.

Na upit da komentira kritike u Hrvatskoj da je zbog svoje stranačke pripadnosti bila pozitivnija prema prethodnoj hrvatskoj vladi, Reding je rekla da ne može odgovarati na besmislice.

»Ne mogu odgovoriti na sve besmislice koje se kažu tu i tamo«, rekla je Reding, koja je u nastavku svoga odgovora pogrešno rekla da su pregovori o zatvaranju poglavlja Pravosuđe i temeljna prava vođeni za vrijeme sadašnje hrvatske vlade. Hrvatska je zaključila pristupne pregovore 30. lipnja 2011., a izbori su održani u jesen te godine, dok je pristupni ugovor potpisala premijerka u odlasku Jadranka Kosor. Moguće je da je Reding mislila na razdoblje tijekom pretpristupnog monitoringa, kada je na kraju toga procesa potpisala da je Hrvatska potpuno spremna za punopravno članstvo.

»Ja sam potpisala poglavlje 23 sa sadašnjom, a ne bivšom vladom. »Potpisala sam i pregovarala zadnji krug pregovora kako bi Hrvatska ušla u EU-u sa sadašnjom, a ne bivšom vladom. Odluka da se za Hrvatsku ne uspostavi Mehanizam za suradnju i verifikaciju (postpristupni monitoring) također je donesena u to vrijeme, tako da ne razumijem to što se govori, ali naravno unutarnjopolitički razlozi nisu uvijek jako logični. Također se onda može postaviti pitanje zašto sam djelovala protiv Mađarske, čija je vlada članica obitelji Europske pučke stranke«, rekla je Reding.

Na upit kako je tekao postupak na sastanku Komisije u petak i je li i hrvatski povjerenik Neven Mimica također glasovao za pokretanje postupka predviđenog člankom 39., Reding je rekla da se u »Komisiji obično ne glasuje, nego se odluke donose dogovorom«. »Ovaj predmet koji smo predstavili predsjednik Barroso, povjerenik Fuele i ja bio je toliko jasan da je dobio punu potporu kolegija«, rekla je Reding.

Dodala je da će ovoga tjedna Komisija započeti proces konzultacija s državama članicama, koji traje deset dana, a onda će se donijeti odluka o mjerama koje će biti poduzete protiv Hrvatske, ako ona u međuvremeni ne ispuni zahtjeve Europske komisije.

Kolegij povjerenika Europske komisije u prošli je petak ju potpunosti podržao aktiviranje članka 39. iz hrvatskog pristupnog ugovora, što će se formalno dogoditi u sljedećih nekoliko dana osim ako Hrvatska ne poduzme mjere koje bi opravdale preispitivanje te odluke, izjavila je u ponedjeljak Mina Andreeva, glasnogovornica potpredsjednice EK Viviane Reding.

Postupak se pokreće jer je Hrvatska po ocjeni Komisije prekršila Europski uhidbeni nalog donošenjem zakona, kolokvijalno nazvanog »lex Perković«, kojim se primjena Europskog uhidbenog naloga ograničava na zločine počinjene nakon kolovoza 2002.

Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u utorak da će Hrvatska ispoštovati sve obaveze iz pristupnog ugovora i europskog uhidbenog naloga i da nitko, pa »ni oni čija se imena spominju«, neće izbjeći pravdi.

Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u utorak da će Hrvatska ispoštovati sve obaveze iz pristupnog ugovora i europskog uhidbenog naloga i da nitko, pa »ni oni čija se imena spominju«, neće izbjeći pravdi, ali i da neće dopustiti da se »s Hrvatskom briše pod«.

»Mi ćemo sve što je naša obaveza prema slovu ugovora i prema slovu uhidbenog naloga ispoštovati«, rekao je Milanović na tiskovnoj konferenciji u Banskim dvorima nakon sastanka s makedonskim premijerom Nikolom Gruevskim i dodao kako će šteta od tzv. lex Perkovića za Hrvatsku biti »nula kuna«.

»Hrvatska poštuje uhidbeni nalog, već je izručila preko 30 ljudi i nitko, pa ni oni čija se imena spominju, neće izbjeći određeni proces pravde, bilo istrage, optužnice, bilo u Hrvatskoj, bilo u Švedskoj ili u Njemačkoj«, kazao je Milanović. A onaj tko insinuira da se štite zločinci iz prošlog vremena, taj će to morati objasniti, naglasio je.

»Neću dopustiti da se s Hrvatskom briše pod. Mi smo država, nismo ptičji rezervat«, istaknuo je Milanović. »Ne radimo ništa pogrešno ni nemoralno.«

 Podsjetio je da je Hrvatska ponudila rok odgode primjene zakona od 10 mjeseci zbog unutarnje politike, kao u Češkoj i Sloveniji. »Onaj kome to nije dovoljno, morat će se potruditi pokušati objasniti gdje je tu problem jer nikoga se ne štiti. Ovo je 99,9 posto unutarnje pitanje i prilično traumatično pitanje za Hrvatsku.«

 Milanović je rekao da su su ljudi koji su osramotili Hrvatsku za sljedećih 20 godina upravo oni koji sada govore o ugledu Hrvatske, o hrvatskoj vjerodostojnosti. »Ne mogu im zabraniti da govore, nikome ne mogu zabraniti da govori, ali neka se zna: dakle, oni koji govore o vjerodostojnosti Hrvatske oni su koji su šutjeli dok se kršio zakon, dok se otimalo i to je Hrvatsku itekako koštalo reputacije.«

 Istaknuo je da se u trenutku donošenja odluke 28. lipnja postupalo potpuno u skladu s hrvatskom verzijom uhidbenog naloga za koju se u međuvremenu ispostavilo da je pogrešno prevedena, objavljena u službenom glasniku EU i ispravljena tek krajem kolovoza ove godine. »Tek od tada možemo govoriti da je hrvatska verzija usklađena s pravom verzijom«, kazao je.

Premijer je naglasio da Hrvatska neće imati nikakvih financijskih gubitaka. »Ovo su situacije u kojima treba pokazati karakter, rekao je Milanović, istaknuvši da nema nikakve opasnosti i da će Hrvatska će ući u Schengen. »’Schengen facility’ je po našem uvjerenju potpuno izvan članka 39. Ugovora o pristupanju. Komisija, odnosno povjerenica, nema nikakvo pravo to dirati, ali komisija može ići i na silu«, kazao je Milanović, rekavši da su materijalne posljedice za Hrvatsku nikakve. »Jučer je bilo riječi o stotinama milijuna, a ja vam kažem nula«, istaknuo je Milanović.

 Komentirajući ulogu povjerenika za zaštitu potrošača Nevena Mimice u odluci kolegija povjerenika, Milanović je rekao da Mimica »nije hrvatski član Komisije, on je odgovoran predsjedniku Komisije i Europskom parlamentu. Da sam na njegovom mjestu ja bi se iz ovoga svega izuzeo, ali to je moje mišljenje.«

 »U svakom slučaju mi očekujemo podršku onih koji znaju što je istina, a istina je ta da je Hrvatska demokratska država, da hrvatska vlada provodi najviše europske standarde na području zaštite ljudskih prava, zaštite prava manjina. To košta politički i vrlo često je na dnevnopolitičkoj razini na našu štetu. Čudi me da je tu izostala podrška dijela Europske komisije koji apsolutno ima komentar na sve što se tiče ljudskih prava i imala je tijekom pregovora. »li to ćemo napraviti mi sami, to je naša najveća legitimacije i kredibilitet« prema Europi, kazao je Milanović, podsjetivši da je Europska komisija još nije formalno donijela nikakvu odluku o sankcijama.