Žica je zasad postavljena na oko 150 kilometara slovenske granice s Hrvatskom / Foto I. TOMIĆ
Ako Hrvatska ostane s druge strane zida, Slovenija će se vjerojatno ograditi žilet-žicom duž cijele trase hrvatsko-slovenske granice od 670 kilometara. Poruka je da Hrvatska mora pokazati inicijativu i vratiti se za zajednički stol
Prva točka – Makedonija
Slovenski premijer Miro Cerar, koji je jučer slovensko-austrijski projekt strožeg nadzora izbjegličkog vala trebao predstaviti i drugim europskim čelnicima, nakon što je o njemu prekjučer u Belinu razgovarao s kancelarkom Angelom Merkel, predlaže da se prva točka strožeg nadzora izbjeglica uspostavi na makedonskoj granici s Grčkom, kako bi se demotiviralo nove migrante od sličnog pothvata. Jasno je, naime, da u skorije vrijeme neće profunkcionirati europski dogovor s Turskom, prema kojem bi ta zemlja trebala zaustaviti izbjeglički val na svom teritoriju. Da Europa mora biti djelotvornija u ovoj krizi ukazuje i jučerašnje zabrinjavajuće upozorenje šefa Europske komisije Jean-Claudea Junckera, koji je poručio da bez Schengena neće moći funkcionirati ni zajednička europska valuta i zajedničko tržište.
Do njihovog konačnog političkog dogovora još nije došlo, no gotovo je sigurno da će uskoro uslijediti strože kontrole kako bi se obuzdao izbjeglički val, u svjetlu činjenice da do njegovog zaustavljanja na tursko-grčkoj granici u skorije vrijeme očito neće doći. Austrija je jučer objavila da će vraćati sve one migrante koji nemaju namjeru zatražiti azil u Njemačkoj, nego, primjerice, u drugim europskim zemljama, poput Švedske. Takva će se mjera početi provoditi sljedeći tjedan, objavila je jučer austrijska ministrica vanjskih poslova Johanna Mikl-Leitner u jednom radijskom intervju, obrazloživši takvu odluku zaoštravanjem režima na austrijskoj granici s Bavarskom. Njemačka, naime, uvodi mjere strožeg nadzora za izbjeglice, a njemački je parlament u četvrtak potvrdio zakon kojim će izbjeglice dobiti jedinstvene iskaznice, uz uspostavljanje jedinstvene baze podataka o izbjeglicama. Iako njemačka kancelarka formalno ne odustaje od politike otvorenih vrata, Njemačka je zaoštrila kriterije za ulazak u zemlju, propuštajući samo one koje žele zatražiti azil u Njemačkoj, dok ostale, među kojima su i oni koji su pokušali prikriti svoj identitet, vraća u Austriju. Na taj način Njemačka je već odbila primiti više tisuća migranata, a uskoro će Austrija takve migrante zaustavljati već na svojoj granici sa Slovenijom.
Nezavidna situacija
Upravo u tome jest cilj najnovijeg plana, kojim se neželjene migrante koji ne mogu dobiti azil u Njemačkoj ili Austriji – pri čemu Austrija uskoro uvodi gornju granicu broja izbjeglica koje može primiti – želi zaustaviti što dalje od svojih granica. Ako to neće biti moguće na hrvatskoj granici sa Srbijom, onda na slovenskoj granici s Hrvatskom, što znači da će i Hrvatska, ako ne bude htjela postati izbjegličko slijepo crijevo, morati istim sustavom strožeg nadzora izbjeglice koje neće moći ući u Sloveniju morati zaustaviti na svojoj granici na Dunavu. Austrija je spremna pomoći Hrvatskoj osobljem i tehničkim sredstvima, no, prije toga, sama Hrvatska mora pokazati inicijativu i vratiti se za zajednički stol, kako se ne bi zatekla u nezavidnoj situaciji, s novim zidom na svojoj zapadnoj granici, na putu prema srednjoj i zapadnoj Europi. To bi trebala biti jedna od hitnih zadaća nove hrvatske vlade, čije se formiranje očekuje sljedeći tjedan. Ako Hrvatska ostane s druge strane zida, Slovenija će se vjerojatno ograditi žilet-žicom duž cijele trase hrvatsko-slovenske granice od 670 kilometara. Trenutačno je takva žica postavljena na oko 150 kilometara slovenske granice s Hrvatskom.
