Vrlo smo blizu prve godišnjice mandata dr. Nikoline Brnjac, ministrice turizma i sporta. Na funkciju je došla 2020. godine, neposredno nakon svog rođendana, u drugoj polovici srpnja. Godina u kojoj je preuzela dužnost bila je jedna od najizazovnijih s kojima su se do sada susreli hrvatski ministri turizma.
​Istina, u srpnju i kolovozu rezultati su bili iznad očekivanja, ali i pedeset posto ispod onih na koje smo navikli prethodnih, redom rekordnih godina. Jesen, zima i proljeće epidemiološki su zavili Hrvatsku u crno, odnosno crveno, no čitavo to vrijeme ministricu Brnjac pamtimo po dvije dominantne karakteristike: neprestanom boravku na terenu kao i po nečem možda još i važnijem – zaraznom optimizmu koji je dominirao njezinim nastupima u javnosti.

Dobar uvod

I onda je stigao lipanj 2021. godine. Početak srca sezone iznimno je blizu, neizvjesnost je na žalost još uvijek dominantna u prognozi za ovogodišnju turističku sezonu, ali gužve na prometnicama kao i statistike za prvih pet mjeseci 2021. godine, kao i brojke vezane uz blagdan Tijelovo pokazuju kako bi ovog ljeta u turističkom sektoru moglo biti mnogo razloga za zadovoljstvo.

Nedavno ste se vratili iz Bruxellesa gdje je u središtu zanimanja bila povezanost sporta i mladih, ali i uloga sporta u razvoju specifičnih formi turizma. Ovog ste tjedna bili u Ateni, kako izdržavate toliku dinamiku?

– Sastavni je to dio mog posla, a uz dobru organizaciju i kvalitetan tim ljudi koji me okružuje sve je lakše. U Bruxellesu sam sudjelovala na sastanku Vijeća za obrazovanje, mlade, kulturu i sport na kojem su usvojeni Zaključci o inovacijama u sportu te se raspravljalo o temi sportske diplomacije odnosno o promicanju europskih interesa i vrijednosti u svijetu kroz sport. U Ateni sam sudjelovala na 66. sastanku Komisije za Europu Svjetske turističke organizacije (UNWTO) tijekom kojeg je održan i izbor država članica Izvršnog Vijeća te je Hrvatska ponovo izabrana kao jedna od članica čime je potvrđena naša reputacija kao predvodnice trendova u upravljanju i razvoju turizma. Drago mi je da sam imala priliku sastati se i s grčkim ministrom turizma Harryjem Theoharisom, kao i s nizom drugih kolega, kojima sam razgovarala o jačanju perspektive i važnosti turizma za Europsku unije te ostvarivanja što lakših turističkih kretanja i implementaciji EU digitalnih COVID potvrda. Razmjena iskustva i stjecanje novih znanja iznimno je bitno za nove ideje i daljnje razvojne aktivnosti.

Sezona nam je pred vratima, COVID brojke su u silaznoj putanji, ali još uvijek ne i zanemarujuće. Možemo li od sredine lipnja ipak očekivati barem lanjske rezultate?

– U Hrvatskoj je posljednjih tjedana značajno poboljšana epidemiološka situacija što je dobar uvod u ljetne mjesece pred nama. Vjerujem kako će se epidemiološka situacija nastaviti poboljšavati u čemu će nam zasigurno pomoći cijepljenost stanovništva te nastavak pridržavanja epidemioloških mjera. Turističke brojke već su sada znatno bolje nego lani, što nas iznimno veseli i ohrabruje. U Hrvatskoj je od siječnja do kraja svibnja ostvareno više od milijun dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 42 posto u dolascima i 38 posto u noćenjima. Od ukupnih dolazaka i noćenja inozemni turisti ostvarili su više od 516.000 dolazaka i 2,5 milijuna noćenja. Samo u svibnju je ostvareno 451.000 dolazaka i 1,9 milijuna noćenja, što u odnosu na svibanj prošle godine predstavlja rast od 412 posto u dolascima i 256 posto u noćenjima.

Napredna rješenja

Što je s COVID-putovnicama?

– Hrvatski nacionalni sustav za izdavanje EU digitalne COVID potvrde započeo je s radom 1. lipnja, kako je i bilo najavljeno te je već u prvom danu izdano više od 30 tisuća potvrda. Hrvatska je jedna od prvih članica EU-a koja je počela s izdavanjem potvrda, a da bismo dodatno olakšali procedure prelaska granica, donesena je i Odluka da EU državljani u našu zemlju mogu ući i s jednom primljenom dozom cjepiva ako je doza primljena prije više od 22 dana. Uz to, Hrvatska već od travnja ima definirane kriterije ulaska u zemlju kako za EU državljane tako i za državljane trećih zemalja. S 1. srpnjem sustav EU digitalnih COVID potvrda trebao bi zaživjeti u svim državama članicama Europske unije. Uspostava jedinstvenih procedura u prelasku granica važan je faktor u normalizaciji turističkih kretanja te općenito bržeg gospodarskog oporavka pri čemu turizam ima značajnu ulogu. Paralelno nastavljamo raditi na i procedurama olakšavanja turističkih kretanja i sa zemljama izvan Europske unije. Dosad smo s Austrijom i Češkom pripremili posebne dogovore s ciljem olakšavanja procedura, od 3. lipnja Švicarska je skinula Hrvatsku s liste rizičnih zemalja, a od 10. lipnja ćemo se naći i na »zelenoj« listi za Rusiju.

Kolika je u tome uloga tehnologije što ubrzava proceduralni dio dolaska?

– Hrvatska je od početka u skupini zemalja koje su najnaprednije u smislu tehničkih rješenja što je i dosad od samog početka pandemije doprinijelo turističkim rezultatima, ali i prepoznatljivosti Hrvatske kao destinacije sigurnosti, inovativnosti i prilagodljivosti trendovima i okolnostima. Dodatno se zalažemo za nadogradnju karte Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti s epidemiološkim prikazom Europe, kako bi se osigurao detaljniji prikaz po regijama – umjesto sadašnjeg prikaza po NUTS 2 regijama, prikazom po NUTS 3 (u Hrvatskoj razina županija) bila bi jasnije vidljiva područja s malom učestalošću virusa u kojima se turizam i druge gospodarske aktivnosti mogu odvijati. No, vjerujemo kako će, ako se nastave dosadašnji trendovi, uskoro cijela Hrvatska biti označena kao zemlja s minimalnim rizikom.

Konkurentske zemlje poput Grčke, koja je primarno avio-destinacija i iz koje ste se upravo vratili, ušle su žestoko u kampanju, upravo po pitanju zdravstvene ispravnosti grade nadu u uspjeh ovogodišnjeg ljeta?

– Sasvim je logično da su se turističke zemlje posebno fokusirale na sigurnost destinacije s obzirom da je ona i dalje glavni preduvjet ostvarivanja putovanja. Mi smo još početkom godine razradili sigurnosne protokole u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo kroz projekt Safe Stay in Croatia, kojim smo definirali načine postupanja u turističkim i s turizmom povezanih djelatnostima. Turisti znaju da se u objektima s nacionalnom oznakom sigurnosti primjenjuju najviši standardi. Važno je naglasiti kako Hrvatska ni prošle ni ove godine nije imala zabilježen niti jedan slučaj zaraze u komercijalnom smještaju što govori o odgovornosti našeg turističkog sektora. Do sada smo uspostavili više od 300 punktova za testiranje turista te sufinanciramo antigenske testove kako bismo smanjili troškove testiranja za turiste. Putem www.safestayincroatia.hr web stranice turisti na jednom mjestu imaju mogućnost pretražiti sve potrebne informacije za što sigurniji boravak – od pregleda epidemiološke situacije po županijama, lokacija punktova za testiranje, uputa što učiniti u slučaju zaraze do definiranih kriterija prelaska granica. Osim sigurnosti turistu je iznimno važno pružiti pravovremenu i točnu informaciju o svim aktivnostima vezanim za putovanje, što smo kroz ovu stranicu i postigli.

Doživi domaće!

S obzirom na to da ste i sami iz kontinentalnog dijela Hrvatske, koliki je napredak u tom dijelu našeg turizma? Sjećamo se primjerice da su Dani hrvatskog turizma 2019. godine održani u Slavoniji kako bi se njihovih pet županija značajnije turistički pokrenulo?

– U kontekstu pandemije COVID-19 uloga turizma u ruralnom razvoju, odnosno razvoju kontinenta, važnija je nego ikad. Turizam u ruralnim područjima pruža velike mogućnosti za oporavak jer turisti traže manje naseljena i pomalo izolirana odredišta, iskustva i aktivnosti na otvorenom. Upravo s ciljem promicanja turizma na kontinentu krenuli smo i s prvom nacionalnom kampanjom ruralnog turizma »Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku!«, kojoj je cilj promocija bogate ponude hrvatskih ruralnih destinacija. Ruralni turizam je važan segment turističke ponude za poljoprivredna gospodarstva, mikro, mala poduzeća i za samozapošljavanje. U kombinaciji s već rastućom potražnjom za izvornim turističkim doživljajima u kontaktu s lokalnim stanovništvom, autohtonom kulturom i proizvodima otvaraju se mogućnosti za gospodarstvo, socijalno i okolišno oživljavanje kontinentalnog područja kroz turizam. To podrazumijeva pružanje normativnog i regulatornog okvira koji omogućava nove investicije, ulaganje u razvoj raznih poslovnih vještina, financijske mjere potpore, razvoj lokalne infrastrukture, digitalnu transformaciju.

Ipak ne možemo se oteti utisku kako permanentno gubimo – gorsku Hrvatsku. U Lici su istina izuzetak NP Plitvička jezera kao i njima gravitirajuća područja Ličko-senjske i Karlovačke županije, ali Gorski kotar kao da nepovratno nestaje?

– Cilj nam je regiju Gorskog kotara podići na karti vidljivosti turističkih destinacija. Ove zime Gorski kotar je doživio turistički procvat i to u prvom redu dolaskom domaćih gostiju. Prekrasna priroda, outdoor aktivnosti i ponuda kvalitetnog i sigurnog smještaja privukli su goste iz svih dijelova Hrvatske. Svjesni smo da je za nastavak turističkih zbivanja tog kraja potrebno i dalje ulagati u javnu turističku infrastrukturu. Ministarstvo turizma i sporta je od prosinca 2016. godine ukupno uložilo 104 milijuna kuna za 308 razvojnih projekata javne turističke infrastrukture, a samo u Gorski kotar skoro dva milijuna kuna.

Riječki aerodrom uključen

Hrvatska je cestovno odlično strukturirana, međutim zračni i posebno željeznički promet u velikim su problemima. Koliko je to otežavajuće za turizam?

– Iako je Hrvatska prije svega autodestinacija s obzirom na geografski položaj i na činjenicu da imamo dobru cestovnu infrastrukturu, zračna povezanost izuzetno je važna za hrvatski turizam posebice kada uzmemo u obzirom da nas gosti iz dalekih destinacija posjećuju tijekom čitave godine. Posljednjih godina udio gostiju koji dolaze u Hrvatsku avionom se kontinuirano povećava te se tako unazad nekoliko godina povećao s 11 na 19 posto. Naravno cilj je da nam broj aviolinija raste tijekom čitave godine što osim prometne povezanosti doprinosi i konkurentnosti naše destinacije. Zato veseli najava niza novih linija različitih prijevoznika koji će hrvatske destinacije povezivati sa skandinavskim zemljama, Njemačkom, Engleskom, Španjolskom, Portugalom, Rusijom, s kojom je programiran zračni promet na više od 500 letova ovo ljeto, a uvodi se i nova linija iz Sjedinjenih Američkih Država New York – Dubrovnik.

Nikolina BrnjacŠto se tiče željezničkog prometa u EU je on odgovoran za manje od 0,5 posto emisija stakleničkih plinova povezanih s prometom, što ga čini jednim od najzelenijih oblika putničkog prijevoza. Vjerujem da će u budućnosti trend putovanja željeznicom jače zaživjeti, a koliko su turisti željni i takve vrste putovanja najbolji je primjer češki prijevoznik RegioJet koji je prošli tjedan započeo prometovati na željezničkoj liniji Prag – Rijeka, koja je zbog potražnje i prošlogodišnjeg uspjeha proširena i na Split te se očekuje da će ove godine 30.000 čeških turista doći na ljetovanje u Hrvatsku ovim vlakom.

Iako je nedavno Ryan Air iskazivao veliko zanimanje za uključenje riječke zračne luke u svoj sustav, zbog, navodne, nezainteresiranosti lokalne zajednice došlo je do otkazivanja bilo kakvog interesa?

– Veseli nas veliki broj najava aviolinija prema hrvatskim zračnim lukama jer nam je to izvrstan signal da je Hrvatska prepoznata kao poželjna turistička destinacija. Zračna povezanost Hrvatske od iznimne je važnosti, posebice za naše južne destinacije. RyanAir ove će godine povezivati europske destinacije sa zračnim lukama u Zagrebu, Zadru, Splitu, Puli i Dubrovniku. Najave aviolinija pristižu i za Zračnu luku Rijeka pa je tako Lufthansa za ljetne mjesece najavila liniju Frankfurt – Rijeka, Eurowings je najavio 10 redovnih linija prema hrvatskim zračnim lukama uključujući i riječku. Od lipnja poljski LOT uvodi direktnu liniju na relaciji Varšava – Rijeka te linije prema još dva poljska grada Szczecinu i Olsztynu, dok je Croatia Airlines, omogućila povezanost Rijeke s velikim europskim čvorištem kao što je München te je ovaj tjedan već realiziran prvi ovogodišnji let na toj liniji. Vjerujem kako će s dolaskom ljetnih mjeseci broj aviolinija prema Hrvatskoj dodatno rasti, kako raste i potražnja za našom destinacijom.

I na kraju razgovora, ali na početku sezone: kakva je prognoza, u kakvom će raspoloženju turistički djelatnici dočekati listopad? Ne znamo je li vam poznato, ali čitav niz čelnih ljudi pojedinih sektora, i ne nužno direktno povezanih s turizmom, drže kako ste najaktivnija, u mnogočemu i najbolja ministrica aktualne Vlade. Stoga, i zbog vašeg rada, očekuje se dobar rezultat jedne od najdohodovnijih grana našeg gospodarstva.

– Vjerujem da smo ispunili sve preduvjete kako bi turisti prepoznali Hrvatsku kao sigurnu destinaciju za odmor. Granice za strane turiste su otvorene, dodatno smo olakšali turistička kretanja, a projekt Safe stay in Croatia svakim danom broji sve više korisnika. Cijepljenje turističkih djelatnika u punom je jeku i prema procjenama do polovice lipnja svi turistički djelatnici koji su izrazili želju za cijepljenjem trebali bi biti cijepljeni bar jednom dozom čime želimo spriječiti potencijalna žarišta zaraze u turističkim sredinama. Na našim emitivnim tržištima pokrenuli smo i kampanju »Trust me I’ve been there« kojom nastojimo privući turiste te Hrvatsku dodatno pozicionirali kao odgovornu i kvalitetnu turističku destinaciju. Sezonu dočekujemo spremni i vjerujem da će i turistički rezultat biti bolji od onih prošlogodišnjih. Ovim putem zahvalila bih cijelom turističkom sektoru na kooperativnosti, odgovornosti, kolegama koji su članovi Savjeta za oporavak i razvoj turizma, a posebno Hrvatskoj udruzi turizma koja je s nama apsolutno konstruktivno bila na prvim linijama vezano uz turističke teme ali i u trenutku potresa u Petrinji. Uvjerena sam kako ćemo i ove godine pokazati našu snagu i zajednički opravdati status Hrvatske kao jedne od najuspješnijih turističkih destinacija na Mediteranu.