Reuters
Nasuprot tome, izričito se protivi uvođenju eura 19 posto građana, dok je njih 26 posto uvjetno protiv odnosno uvjetno za uvođenje eura, a 10 posto ispitanih ne zna ili nema odgovor, objavio je HNB.
povezane vijesti
ZAGREB – Udio hrvatskih građana koji podupiru uvođenje eura u veljači ove godine dosegnuo je 45 posto, što je za četiri postotna boda više nego u prethodnom istraživanju, provedenom u ožujku lani, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB).
Četvrto istraživanje javnog mnijenja o uvođenju eura, koje je za HNB provela agencija Ipsos od 23. veljače 2021. do 1. ožujka 2021., pokazalo je da se udio građana koji podržavaju uvođenje eura povećao u odnosu na prethodni val istraživanja sa 41 na 45 posto.
Nasuprot tome, izričito se protivi uvođenju eura 19 posto građana, dok je njih 26 posto uvjetno protiv odnosno uvjetno za uvođenje eura, a 10 posto ispitanih ne zna ili nema odgovor, objavio je HNB.
Također, navode, sve više građana smatra da će učinci eura biti pozitivni. Kao prednosti eura vide lakše i jednostavnije plaćanje i poslovanje te činjenicu da je euro jedinstvena valuta u europodručju, čime bi Hrvatska bila izjednačena s ostalim članicama monetarne unije. Glavnim rizikom, pak, smatraju pad standarda i kupovne moći, a više od trećine građana misli da će se uvođenjem eura znatno povećati cijene.
Do sada je anketa provedena četiri puta: u kolovozu 2018., u veljači 2019. godine, u ožujku 2020. i veljači 2021. Anketa se provodi na nacionalnom reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika, starosti od 18 do 79 godina, u telefonskom istraživanju (CATI), a obrađuje četiri tematske cjelina: korištenje eura u RH od strane građana, informiranost o uvođenju eura u RH, stavove građana o uvođenju eura i njihova očekivanja o tome.
Cilj ove ankete je utvrditi podržavaju li hrvatski građani strateško opredjeljenje Vlade i HNB-a da euro postane službena valuta u Hrvatskoj te jesu li svjesni svih prednosti koje će uvođenje eura donijeti hrvatskim građanima i hrvatskom gospodarstvu. Saznanja dobivena istraživanjem bit će dragocjena za buduću provedbu primjerenih informativnih aktivnosti kako bi se kvalitetno odgovorilo na pitanja i brige građana, odnosno za pažljivu pripremu budućih koraka u procesu, zaključuje se u priopćenju HNB-a.
