ZAGREB  Usprkos jedinstvenosti profesora ustavnog prava iznesenog nakon sastanka kod predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, u javnosti su i dalje prisutne dvojbe oko toga što je u eventualnom razrješavanju sadašnje političke situacije moguće učiniti u skladu s Ustavom, a što ne. Stavovi u javnosti su podijeljeni i jasno je da predsjednica Republike nije u lakoj poziciji. Dojam je da će netko, što god da učini, biti nezadovoljan njenom odlukom i smatrati ju upitnom s ustavnog stajališta.

Ništa unaprijed

U javnosti se povlači i pitanje bi li Grabar-Kitarović trebala zatražiti očitovanje Ustavnog suda o tome što je i kako moguće činiti u ovoj situaciji koja, ako ništa drugo, nije dovoljno razrađena u Ustavu. Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav u donedavnom sazivu Sabora Peđa Grbin naveo je da Ustavni sud, koji je u određenoj mjeri uzor kada je riječ o ustavnosudskim tumačenjima, od početka djeluje post festum, a djelovanje unaprijed, prije nego što se nešto dogodi ili usvoji neki propis, bilo bi stvaranje zakona. Grbin je podsjetio da je Ustavni sud tako djelovao prije dvije godine, u vrijeme referenduma o braku, kada se u dva navrata očitovao, upozorenjem i priopćenjem, i time je počeo kreirati propise unaprijed.

– Ne mislim da bi se predsjednica Republike trebala obratiti Ustavnom sudu. Smatram da treba donijeti odluku, a hoće li netko tu odluku osporiti pred Ustavnim sudom druga je stvar – kazao je Grbin i dodao da očitovanje Ustavnog suda unaprijed ne bi bilo sukladno načelu trodiobe vlasti, a Ustavni bi se sud time stavio u položaj ustavotvorca, a ne tumača Ustava.

Docentica na Pravnom fakultetu u Osijeku Anita Blagojević ustvrdila je da se proces do sada odvija u skladu s Ustavom, a uvjerena je da će se tako i nastaviti.

– Ustav daje rješenja za sadašnju situaciju i Ustavni sud za sada s time nema ništa, kazala je Blagojević i dodala da bi se Ustavni sud eventualno mogao javiti priopćenjem, ali za sada nema potrebe za tim. Blagojević smatra da nema potrebe za eventualnim poticajem Grabar-Kitarović prema Ustavnom sudu.  Navela je da nema dvojbenih pitanja, te da su se i ustavni stručnjaci koji su bili kod predsjednice Republike složili da nema prijepora. Dakle, predsjednica Republike može raspisati izbore ako se Sabor ne konstituira, također može raspisati izbore ako se Sabor konstituira, ali nitko ne uspije dobiti mandat jer ne uživa podršku većine zastupnika, a u tom slučaju Grabar-Kitarović imenuje privremenu nestranačku vladu. Blagojević je kazala i da je potrebno doraditi ustavne odredbe koje se tiču mandatara i konstituiranja Sabora, precizirati ih kako ne bi bilo različitih tumačenja.

Tri mogućnosti

Prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu taj sud ima dvije mogućnosti. Ustavni sud zadužen je za rješavanje sukoba nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti. No, u slučaju takvog sukoba, neko tijelo mora podnijeti zahtjev Ustavnom sudu, a taj zahtjev mora biti riješen u roku od 30 dana. Upitno je i što bi bilo ako bi sukob nadležnosti izbio između predsjednice  i Vlade koji spadaju u izvršnu vlast, ali Ustavni sud bi mogao pronaći izlaz iz te situacije. Ustavni sud može reagirati i samostalno i to izvješćima koja se tiču njegove ovlasti praćenja ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti. O uočenim pojavama neustavnosti izvješćuje Hrvatski sabor, a upitno je koga bi uopće mogao izvijestiti u slučaju da Sabor nije konstituiran.

Treća mogućnost je ona koju je spomenuo Grbin i kakva je zabilježena u vrijeme referenduma o braku. Ustavni sud može dati upozorenje i priopćenje, ali u tom slučaju Ustavni sud je to dao na određene, konkretne odluke i postupke, a ovom zgodom, ako bi se očitovao unaprijed, nema odluke o kojoj bi se očitovao.