Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) znatno je povisila procjenu hrvatskog gospodarskog rasta u ovoj godini, s dva na 2,9 posto, ali je i ona upozorila da bi na kratkoročne i srednjoročne izglede nepovoljno mogli utjecati financijski problemi u Agrokoru i općenito prekomjerna zaduženost kompanija.

– U novije vrijeme slučaj Agrokora, najveće kompanije u privatnom vlasništvu u Hrvatskoj čiji je dug blizu 15 posto hrvatskog BDP-a, zorno prikazuje sve te moguće efekte prelijevanja problema te je potaknuo vlade Hrvatske i Slovenije da poduzmu konkretne mjere kako bi se osiguralo kontrolirano restrukturiranje, istaknuo je u svom izvješću izvješću EBRD.

Domaće banke

Iako je najveći pojedinačni kreditor Agrokora morao izdvojiti u rezervacije iznos veći od pola milijarde eura i uvjetuje nastavak kreditiranja time da kredit od sto milijuna eura, odobren Agrokoru prije pokretanja postupka izvanredne uprave, dobije pravo prvenstva naplate, izvanredni povjerenik Ante Ramljak najavio je da će s tom ruskom bankom razgovarati o mogućem nastavku kreditiranja nužnom za opstanak kompanije.

– Sberbank je veliki kreditor Agrokora, njihov predstavnik je u vjerovničkom vijeću i mislim da ti razgovori idu u pozitivnom ozračju. Vidjet ćemo da li će sudjelovati u novoj tranši, to je pitanje za njih. Mi bismo vrlo rado pozdravili njihovo sudjelovanje u svemu tome, rekao je Ramljak jučer nakon sastanka s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem.

Tko će odobriti nove kredite Agrokoru zasad se ne zna, no dio naših sugovornika iz Vlade ističe da ne bi trebalo biti iznenađujuće ako u kreditu budu sudjelovale samo domaće banke, odnosno ako inozemni kreditori procijene da je rizično odobravati nove pozajmice Agrokoru. Iz HNB-a su pak jučer, nakon sjednice svog Savjeta, poručili da hrvatski financijski sustav ima visoku otpornost na rizike. No, napomenuli su i to da su se, »unatoč nastavku gospodarskog rasta, kao i drugim dobrim makroekonomskim pokazateljima«, strukturne ranjivosti domaćeg gospodarstva povećale i to uglavnom pod utjecajem materijalizacije dijela rizika vezanih uz koncern Agrokor.

– Uspješnim restrukturiranjem koncerna, s obzirom na udio njegova duga u ukupnom hrvatskom vanjskom dugu, smanjio bi se teret kamata koje plaćaju hrvatska poduzeća, a time i novčani odljev iz zemlje. Osim toga, kvalitetno restrukturiranje i otvaranje poduzeća iz koncerna prema vanjskim tržištima moglo bi povećati profitabilnost i izvoz u srednjem roku te dovesti do rasta izravnih stranih ulaganja u proizvodne kapacitete, priopćili su iz HNB-a. Nije jasno sugeriraju li oni zapravo time da bi proizvođačke tvrtke iz koncerna kroz njegovo restrukturiranje dobile inozemne vlasnike.

PIK Vrbovec

Upravo je očuvanje proizvodnje i poljoprivrede cilj zbog kojeg je vlada i pokrenula postupak izvanredne uprave u Agrokoru.

– To je naš cilj i cilj Vlade, jer jedino ako u tome uspijemo ovaj zakon i ovaj postupak imaju smisla, kazao je Ramljak koji je s Tolušićem razgovarao i o tome da je među Agrokorovim tvrtkama PIK Vrbovec dobio nešto manje novca od ostalih kompanija, kad je Agrokor podigao kredit od 80 milijuna eura, pa je prema tome mogao manje novca proslijediti i svojim dobavljačima.

– Očekujem da mali poljoprivrednici, OPG-ovi, mali dobavljači budu u ovom procesu u potpunosti namireni. To neće biti sutra, taj dug se generira godinama i nismo ga napravili mi. Mi samo spašavamo situaciju koja bi bila katastrofalna da je ostalo kako je bilo, kazao je Tolušić, dodajući da je dug napravio Ivica Todorić.

Ramljak je priznao da u prvom valu isplata PIK Vrbovec nije dobio isti postotak novca, no da će se to ispraviti ovih dana te će im se prebaciti nešto tekućih likvidnih sredstava kako bi i oni izjednačili postotak naplate starih tražbina.

Iako zasad nema najava tužbi od dobavljača, Ramljak ne isključuje tu mogućnost.