Hrvatski političari nisu zabruinuti

Radina ne brine pobjeda ultradesnice u Italiji: ‘Neće biti revizije Osimskih sporazuma, Meloni to neće ni tražiti’

Zlatko Crnčec

Ni u kampanji Giorgia Meloni nije spominjala Istru i Dalmaciju - Furio Radin / NL arhiva

Ni u kampanji Giorgia Meloni nije spominjala Istru i Dalmaciju - Furio Radin / NL arhiva

Reviziju Osimskih sporazuma traže samo neki mali radikalni dijelovi esula. I, naravno, radikalna desnica. I to je to. Ni desni ni lijevi talijanski politički centar nije i neće tražiti reviziju Osima. Neće to tražiti ni Meloni, rezolutan je zastupnik Furio Radin



ZAGREB – Hrvatska Vlada mirno promatra razvoj događaja u Italiji gdje je na nedjeljnim izborima pobijedila desna koalicija predvođena Giorgiom Meloni i njenom strankom Braća Italije. Riječ je o najdesnijoj talijanskoj Vladi od 1945. godine i završetka Drugog svjetskog rata. Iz visokih diplomatskih izvora bliskih Vladi poručuju da je elementarna pristojnost prema susjednoj državi koja je regularno provela demokratske izbore prvo vidjeti i analizirati kakva će biti njena politička platforma i kakvo će biti ponašanje u okviru te platforme. Dodaje se da, naravno, treba jasno i čvrsto reagirati na sve što bi eventualno ugrožavalo bilo koji interes Republike Hrvatske. Dodaje se da je jedno predizborna retorika, ali da čak i u njoj nije bilo nikakvog spominjanja Istre i Dalmacije ili bilo kakve najave u smislu revizije Osimskih sporazuma iz 1975. i Rimskog ugovora iz 1983. koje su sklopile Titova Jugoslavija i Republika Italija.


Komentar iz 2014.


Iz ovih se izvora može čuti da se radi o povijesnim i čvrstim ugovorima i njih se danas u Italiji spominje samo kroz povijesne reminiscencije koje ne mogu naštetiti Hrvatskoj ni na koji način. Naglašava se da su ti međunarodni ugovori bili plod dogovora nakon Drugog svjetskog rata, a njihova eventualna revizija bila bi pokušaj promjene europskog poretka što je za međunarodnu zajednicu i EU neprihvatljivo. Dodaje se da se to vidi i iz reakcije EU-a na događaje u Ukrajini.


Da neće doći u pitanje aktualni dobri odnosi Italije i Hrvatske smatra i zastupnik talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj Furio Radin.




– Reviziju Osimskih sporazuma traže samo neki mali radikalni dijelovi esula. I, naravno, radikalna desnica. I to je to. Ni desni ni lijevi talijanski politički centar nije i neće tražiti reviziju Osima. Neće to tražiti ni Meloni. Uostalom, u njenoj predizbornoj retorici nije bilo ni riječi o Istri i Dalmaciji. Zadnji puta kada je ona spomenula Istru i Dalmaciju bilo je na Facebooku u jednom komentaru. To je bilo 2014., i nakon toga ona to nije ništa spominjala. Ne spominje to niti sada, rekao je Radin. Dodao je da, uostalom, retorika oporbe i retorika vlasti su dvije različite retorike, te da se odnosi između Hrvatske i Italije neće promijeniti osim još na bolje, a sada su jako dobri.


Darežljivi na obećanjima

 


Agencija AFP podsjeća da su Braća Italije preuzela primat u desnom taboru zahvaljujući »karizmatičnoj Meloni«.


– Ona je puno radila da učini svoju stranku salonskom i da se oslobodi etikete postfašističkog koja prati stranku, piše AFP.


Braća Italije su osnovana 2012. godine na naslijeđu postfašističke stranke Talijanski društveni pokret koja je prestala postojati 1990. Desničari su u kampanji obećavali velika davanja iz proračuna za suzbijanje posljedica energetske krize, ali istovremeno i sniženje poreza.

– Talijani iz Italije će dolaziti kod nas. I u sljedećih četiri godine mi ćemo za njih biti ne mjesto osvajanja nego turistička destinacija. Rekao sam to već više puta zadnja dva dana, možete mirno spavati, rekao je Radin.


Odnosi Italije i Hrvatske što se tiče posljedica Drugog svjetskog rata i poraća regulirani su Osimskim sporazumima i Rimskim ugovorom koje je Italija sklopila s bivšom Jugoslavijom. Hrvatska i Slovenija nakon 1992. godine i stjecanja neovisnosti preuzele su obveze prema Italiji koje proizlaze iz njih. Spor između Italije i ove dvije zemlje postoji oko toga kako obeštetiti talijanske državljane iz nekadašnje Zone B koja se sastojala od Slovenskog Primorja i Sjeverozapadne Istre koja je Londonskim soporazumom Jugoslavije i Italije postala dijelom Jugoslavije.


Odšteta optantima


Bilo je dogovoreno da se odšteta od ukupno 110 milijuna američkih dolara isplati u 13 rata. Jugoslavija je uplatila dvije rate do svog raspada. Hrvatska i Slovenija željele su nastaviti plaćati, ali Italija sada želi da se dio odštete ipak isplati kroz povrat imovine. Hrvatski dio preostalog duga je 35 milijuna dolara. Slovenija je svoj dio duga uplatila na račun u Luxembourgu, ali Italija taj novac još uvijek nije povukla.


Desni blok je sveukupno osvojio 43,8 posto glasova, što znači da će u donjem Zastupničkom domu raspolagati s 237 od 400 mjesta, dok će u Senatu imati 115 od 200 mjesta, čime su osvojili uvjerljivu većinu. Demokratska stranka (DP) lijevog centra je osvojila 19 posto glasova. Ta će stranka s manjom ekološkom strankom raspolagati s 84 mjesta u Zastupničkom domu i 44 u Senatu.


Pokret 5 zvijezda je osvojio 15,4 posto glasova. U Zastupničkom domu će imati 52 mjesta, a u Senatu 28. Centristički savez Azione je osvojio 7,8 posto glasova, s 21 mjestom u donjem domu i devet u Senatu. Preostala mjesta pripala su malim strankama. Meloni bi trebala postati prva žena na čelu talijanske vlade, a nakon izborne pobjede je poručila: »Vladat ćemo u korist svih«.