Lora Vidović se založila i za jačanje javnog zdravstva i u svom izvješću upozorava da »zdravlje ne smije postati privilegija društvenih elita«
ZAGREB Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u svom izvješću za 2015. godinu ističe da je održavanje predsjedničkih i parlamentarnih izbora tijekom 2015. utjecalo i na zaoštravanje javnog govora, pri čemu posebno zabrinjavaju neprihvatljive i diskriminatorne poruke usmjerene prema manjinama i govor mržnje. Iz izvješća se može zaključiti da je to zaoštravanje javnoga govora imalo vrlo konkretne posljedice. Navodi se da se lani i »dalje razvijala atmosfera usmjerena ka propitivanju uloge nacionalnih manjina u društvu, te opravdanosti postojanja zasebnih prava koja su im zajamčena, a uglavnom je bila usmjerena protiv pripadnika srpske nacionalne manjine«.
Sve više govora mržnje
Vidović konstatira da je povećan broj slučajeva govora mržnje, fizičkog nasilja, oštećenja spomen-obilježja i vjerskih objekata. Fizičko nasilje prisutnije je na područjima koja su bila pogođena ratom, na kojem živi najveći broj Srba povratnika. Oni su se prituživali i na policiju, »navodeći kako je njihovo podrijetlo razlog izostanka pravodobnog ili povod neprimjerenog policijskog postupanja«.
Vidović podsjeća i na višegodišnji spor o dvojezičnim pločama u Vukovaru. Smatra da spor može biti razriješen jedino dogovorom, »uz uvažavanje osjećaja i potreba i hrvatske većine i srpske manjine«. Pučka je pravobraniteljica prozvala vukovarske vlasti konstatacijom da su nalog Ustavnog suda shvatile »tek kao problem koji su centralna vlast i Ustavni sud prebacili na lokalnu razinu«. Vidović smatra i da je potrebno uložiti napore za destigmatizaciju ćirilice i za promociju vrijednosti i uporabe svih manjinskih jezika i pisama.
Pučka pravobraniteljica izravno se založila za jačanje javnog zdravstva i upozorava da »zdravlje ne smije postati privilegija društvenih elita«. Sve veće izlaganje javnog zdravstva tržišnim principima otvara vrata »brojnim neželjenim posljedicama koje posebno pogađaju najosjetljivije društvene skupine«, a to su stari, siromašni i teško bolesni koji su dovedeni u »nepovoljniji položaj u situacijama kada im je podrška društva najpotrebnija«.
Pritužbe zbog ovrha
Vidović u izvješću navodi i da je najava racionalizacije zdravstvenog sustava prvenstveno smanjivanjem troškova realna opasnost od smanjivanja kvalitete zdravstvene zaštite.
– Stoga je pri reformi zdravstvenog sustava potrebno osnažiti poziciju najosjetljivijih skupina kao što su siromašni, stari, teško bolesni ili stanovnici teško dostupnih ruralnih područja – piše u izvješću.
Pučka pravobraniteljica bilježi velik porast pritužbi građana zbog ovrha. Godine 2012. takvih je pritužbi bilo 22, a lani 180. U izvješću se navodi da su ovršenici posebno nezadovoljni u slučajevima u kojima su ovrhovoditelji javne ustanove i pravne osobe s javnim ovlastima koje se financiraju iz državnog proračuna i koje »unatoč vlastitim pravnim službama u ovim postupcima opunomoćuju odvjetnike, što za ovršenike rezultira nerazmjernim dodatnim troškovima«. Navodi se slučaj prisilne naplate duga od 192 kune uz koji je naplaćeno još 312,5 kuna odvjetničkog troška i troškovi sudskog postupka od 971,25 kuna, što znači da je ukupan trošak iznosio 1475,75 kuna. U izvješću se preporučuje da se ovrsi vrati njen smisao, a to je naplata nepodmirenog dospjelog duga.
Prošle je godine ured pučke pravobraniteljice radio na 4.655 predmeta, što je 13 posto više nego 2014. Građani se i dalje najviše pritužuju na rad pravosuđa (359 slučajeva), a na drugom su mjestu s 316 slučajeva, što je skoro dvostruko više nego 3012., radni i službenički odnosi. Vođena su 284 predmeta zbog raznih slučajeva diskriminacije, a i dalje raste broj pritužbi na postupanje policije. Takvih je slučajeva 2012. bilo 53, lani 204. Bez obzira na dugotrajan prosvjed dijela branitelja započet za vrijeme prošle Vlade, broj pritužbi na prava branitelja i članova njihovih obitelji je u padu. Godine 2013. takvih je pritužbi bilo 142, sljedeće godine u kojoj je započeo prosvjed 59, a lani 51.
