Snimio Darko JELINEK / NL arhiva
Zaprimljeno je samo 59 pritužbi branitelja, a u 2013. godini čak 142. Ured pravobraniteljice je ukupno zaprimio 2.594 pritužbe, manje nego godinu ranije kada ih je bilo 3.021
ZAGREB Prosvjed dijela branitelja traje više od pet mjeseci, uzrokovan dijelom i nezadovoljstvom statusom, a podaci pučke pravobraniteljice pokazuju da je broj pritužbi branitelja prošle godine u oštrom padu u odnosu na 2013. godine.
Prema Izvješću pučke pravobraniteljice za prošlu godinu »zaprimljeno ih je samo 59, što je značajno manje u odnosu na 2013. godinu, kada je do povećanja došlo ponajviše zbog objave Registra branitelja«.
Bolja zaštita prava
U blagom porastu su pritužbe zbog diskriminacije i lani ih je bilo 263, a pritužbi iz radnih i službeničkih odnosa 226. Ovrhe su posljedica krize i to se odražava i u strukturi predmeta pučke pravobraniteljice. Prije tri godine građani su se zbog ovrha pritužili 22 puta, lani 159.
Usporedbom izvještaja pučkih pravobranitelja u posljednjih nekoliko godina može se zaključiti da se stanje u pravosuđu polako poboljšava. Ne radi se samo o broju smanjenja pritužbi, već i o tome da od 339 pritužbi njih 191 je posljedica nezadovoljstva sudskom odlukom.
Među brojnim načinima diskriminacije kojima se pučka pravobraniteljica u Izvješću bavi upozorava se na sve rašireniju diskriminaciju po dobi. Navodi slučaj iz iskustva udruge »Mojih 50 plus« o čovjeku koji ima 55 godina, 32 godine staža i koje se lani javio na šest natječaja u struci i na svima je dobio odgovor da je prestar. Ured pučke pravobraniteljice pratio je oglase za zapošljavanje na portalima i utvrdio da su često diskriminirali po dobi, ali i imovnom stanja kao što je uvjetovanje zapošljavanja imanjem vlastitog automobila, a »što poslodavci nisu mogli opravdati«.
Policijska postupanja
Pučka pravobraniteljica navodi i da je među zaposlenima u tijelima državne uprave zaposleno 3,65 posto pripadnika nacionalnih manjina, što je blago povećanje, ali daleko od 5,5 posto koliko je zacrtano Akcijskim planom.
Upozorila je i na odnos medija prema nacionalnim manjinama, navevši da televizijski program ne ispunjava obvezu emitiranja programa na manjinskim jezicima, a pripadnici manjina često su nezadovoljni emisijom »Prizma« u kojoj se nedovoljno obrađuju problemi manjina, a više se bave njihovom kulturom i tradicijom.