Lora Vidović zaprimila samo 59 pritužbi

Pučka pravobraniteljica: Pritužbe branitelja oštro pale u odnosu na godinu prije

Tihomir Ponoš

Snimio Darko JELINEK / NL arhiva

Snimio Darko JELINEK / NL arhiva

Zaprimljeno je samo 59 pritužbi branitelja, a u 2013. godini čak 142. Ured pravobraniteljice je ukupno zaprimio 2.594 pritužbe, manje nego godinu ranije kada ih je bilo 3.021



ZAGREB  Prosvjed dijela branitelja traje više od pet mjeseci, uzrokovan dijelom i nezadovoljstvom statusom, a podaci pučke pravobraniteljice pokazuju da je broj pritužbi branitelja prošle godine u oštrom padu u odnosu na 2013. godine.


Prema Izvješću pučke pravobraniteljice za prošlu godinu »zaprimljeno ih je samo 59, što je značajno manje u odnosu na 2013. godinu, kada je do povećanja došlo ponajviše zbog objave Registra branitelja«.


 Godine 2013. pučka pravobraniteljica Lora Vidović zaprimila je 142 pritužbe branitelja, a godinu ranije 27. Prošle godine zaprimljene pritužbe odnosile su se na rad ureda državne uprave kao prvostupanjskih tijela, postupke drugostupanjskih tijela povodom žalbi u postupcima utvrđivanja statusa hrvatskog branitelja i dužinu trajanja postupka utvrđivanja materijalnih i drugih prava.    

Bolja zaštita prava


  U Izvješću se navodi da branitelji često detaljno opisuju svoj ratni put, ukazuju na svoje teško materijalno stanje, traže pomoć u rješavanju stambenog pitanja, ali i izražavaju frustriranost i ljutnju načinom na koji se društvo prema njima odnosi.     Prošle godine ured pučke pravobraniteljice zaprimio je 2.594 pritužbe, manje nego godinu ranije kada ih je primio 3.021, ali još uvijek 40 posto više nego 2012. godine. Ove godine planira se otvoriti područni ured u Splitu. Po područjima pritužbi i dalje prednjači pravosuđe s njih 339.

U blagom porastu su pritužbe zbog diskriminacije i lani ih je bilo 263, a pritužbi iz radnih i službeničkih odnosa 226. Ovrhe su posljedica krize i to se odražava i u strukturi predmeta pučke pravobraniteljice. Prije tri godine građani su se zbog ovrha pritužili 22 puta, lani 159.




  Usporedbom izvještaja pučkih pravobranitelja u posljednjih nekoliko godina može se zaključiti da se stanje u pravosuđu polako poboljšava. Ne radi se samo o broju smanjenja pritužbi, već i o tome da od 339 pritužbi njih 191 je posljedica nezadovoljstva sudskom odlukom.


 Dugotrajnost postupka godinama je bila važan izvor pritužbi pučkom pravobranitelju. I lani ih je zabilježno 88, ali se u tome bilježi smanjenje što je, kako se navodi i u Izvješću, posljedica bolje zaštite prava građana. No, stanje je daleko od idealnog. Zabilježen je slučaj u kojem Vrhovni sud nije dopustio reviziju u radnom sporu u kojem je treći puta odlučivao.    


Među brojnim načinima diskriminacije kojima se pučka pravobraniteljica u Izvješću bavi upozorava se na sve rašireniju diskriminaciju po dobi. Navodi slučaj iz iskustva udruge »Mojih 50 plus« o čovjeku koji ima 55 godina, 32 godine staža i koje se lani javio na šest natječaja u struci i na svima je dobio odgovor da je prestar. Ured pučke pravobraniteljice pratio je oglase za zapošljavanje na portalima i utvrdio da su često diskriminirali po dobi, ali i imovnom stanja kao što je uvjetovanje zapošljavanja imanjem vlastitog automobila, a »što poslodavci nisu mogli opravdati«.



Policijska postupanja


  Radni spor koji je inače hitni postupak vodi se 16 godina, tri puta odlučivao je i Županijski sud, a dva puta i Ustavni sud. »Županijski sudovi su u tom predmetu tri puta donijeli potpuno različte odluke, kao i Vrhovni sud«, navodi se u Izvješću i upozorava da se time uvodi pravna nesigurnost.     Policijsko postupanje drugu je godinu u vrhu po broju pritužbi. Pučka pravobraniteljica Lora Vidović upozorava da su zaostaci Povjerenstva za postupanje po pritužbama pri MUP-u povećani, to se Povjerenstvo četiri mjeseca nije sastajalo jer nije bilo popunjeno, ima 417 neriješenih slučajeva iz prošle i pretprošle godine, na rješavanje se čeka i više od godinu dana, a lani su okončana samo 33 predmeta.

  Pučka pravobraniteljica navodi i da je među zaposlenima u tijelima državne uprave zaposleno 3,65 posto pripadnika nacionalnih manjina, što je blago povećanje, ali daleko od 5,5 posto koliko je zacrtano Akcijskim planom.


Upozorila je i na odnos medija prema nacionalnim manjinama, navevši da televizijski program ne ispunjava obvezu emitiranja programa na manjinskim jezicima, a pripadnici manjina često su nezadovoljni emisijom »Prizma« u kojoj se nedovoljno obrađuju problemi manjina, a više se bave njihovom kulturom i tradicijom.