Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
Stipić ističe da je duga lista neriješenih problema - od osnovice, koeficijenta i ocjenjivanja do naknada za topli obrok, modularne nastave u srednjim strukovnim školama i sistematizacije radnih mjesta
povezane vijesti
Sindikati i zaposlenici javnih službi održali su subotu prosvjed na zagrebačkom Europskom trgu, s kojeg su zatražili da ih se čuje i poštuje te da obrazovanju, znanosti i drugim javnim službama pripadne mjesto u društvo koje zaslužuju.
“Danas smo ovdje jer tražimo da nas se sluša, razumije, čuje i poštuje. Tražimo stvarnost u kojoj će obrazovanje, znanost i sve javne službe dobiti mjesto koje zaslužuju. Ako kao društvo mislimo opstati, tomu nema alternative. Cijenimo sami sebe da bi nas drugi uvažavali”, rekao je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Zrinko Turalija.
Premijeru Andreju Plenkoviću poručio je da nije dovoljno samo graditi nove škole i vrtiće, već i ulagati u ljude koji će u njima odgajati djecu i mlade ljude.
”U društvu u kojem nema novca za obrazovanje, a ima za financiranje stotina nepotrebnih općina, glasačkih mašina i astronomskih plaća lokalnih šerifa, u takvom društvu učitelji imaju prometejsku ulogu jer moraju djecu i mladima usaditi one vrijednosti koji ta ista djeca i mladi ne mogu vidjeti i pronaći oko sebe”, kazao je Turalija.
Sindikati upozoravaju da drugu godinu zaredom nemaju dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru
Sindikati upozoravaju da drugu godinu zaredom nemaju dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru koji regulira visinu plaće svih zaposlenih u javnim službama te da već tri godine nema pregovora o granskim kolektivnim ugovorima.
Osim toga, Vlada ignorira sporazum koji je prošlog proljeća postigla s tri obrazovna sindikata, naglasio je čelnik Sindikata Preporod Željko Stipić.
Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
”Mi znamo zašto prosvjedujemo. Prosvjedujemo zbog toga što živimo u zemlji u kojoj predugo gledamo kako se pristojnost kažnjava, a bahatost nagrađuje”, rekao je.
Stipić ističe da je duga lista neriješenih problema – od osnovice, koeficijenta i ocjenjivanja do naknada za topli obrok, modularne nastave u srednjim strukovnim školama i sistematizacije radnih mjesta.
“Živimo u vremenima kada svijet iz jedne krize ulazi u drugu. Trebaju li sindikati, dok jedno zlo zamjenjuje drugo, staviti ključ u bravu i čekati bolja vremena? Pravi sindikati nisu oni koji profitiraju od boljih vremena nego oni koji svoji akcijama kreiraju bolja vremena, ubrzavaju njihov dolazak. Dosta nam je političara koji iskorištavaju krize za održavanje na vlasti”, kazao je.
Sanda Alić: Plaće u javnom sektoru izrazito male i ne prate rast životnih troškova
Dopredsjednica Sindikata Zajedno Sanda Alić rekla je da su prosvjednici vrlo dobro upoznati s hrvatskom realnošću.
“Plaće u javnom sektoru su izrazito male i ne prate rast životnih troškova. Vlada je za 2026. jednostrano povisila osnovicu za 1 plus 1 posto, a samo u veljači inflacija je iznosila skoro 4 posto’, rekla je.
Posebno je teškom ocijenila situaciju u zdravstvu gdje nedostaje sedam tisuća medicinskih sestara.
Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
”Potplaćene su sve djelatnosti, od fiziologa, radioloških tehničara, njegovatelja, farmaceuta do medicinskih sestara. Vlada dobiva mandat od građana da bi im omogućila dostojanstven život od svoga rada, a ne da svake godine svoja prava i povećanje plaća traže na ulicama”, naglasila je.
S nedostatkom radnika, posebice pravnika, bori se Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, kazao je predsjednik Sindikata zaposlenika HZMO Petar Jeknić.
“Pravnik kod nas kreće s plaćom od 1100 eura, dok ne položi pravosudni ispit. Nakon toga plaća skače na 1200 do 1250 eura koju će dobivati sljedećih vjerojatno četiri do pet godina. Je li realno očekivati da pravnik dođe u zavod raditi za taj iznos?”, upitao je Jeknić.
Na prosvjed stigli sudionici iz čitave Hrvatske
Prosvjed pod nazivom Sindikalno proljeće” organiziralo je na Europskom trgu u Zagrebu šest sindikata javnih službi svih djelatnosti, osim socijalne skrbi, koji od Vlade traže socijalni dijalog i početak pregovora o granskim kolektivnim ugovorima.
Na prosvjedu koji je počeo u subotu u podne stigli su sudionici iz čitave Hrvatske, ističući transparente sa porukama kao što su ”Koeficijenti su ispod donje granice detekcije”, ”Ako smo ključni za zdravlje, budimo ključni i za budžet”, ”AP, pao si na ispitu iz socijalnog dijaloga”, ”Da je u školi raditi lako, radio bi svatko” i ”Dok pravda govori, nepravda urliče”.
U javnim službama zaposleno je ukupno oko 190.000 djelatnika.
Prosvjedni skup organiziraju Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Radnički sindikat Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Sindikat zaposlenih u kulturi i Sindikat Zajedno.
Sindikati upozoravaju da već drugu godinu zaredom nemaju dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru koji regulira visinu plaće svih zaposlenih u javnim službama te da već tri godine nema pregovora o granskim kolektivnim ugovorima.
Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
Vladi također zamjeraju što je sama, bez konzultacija sa sindikatima, odlučila o osnovici plaće za 2026.godinu.Tvrde i da Vlada ne poštuje ni preuzetu obvezu da sa sindikatima obrazovanja razgovara o koeficijentima i drugim bitnim pitanjima zbog kojih su prosvjetari u proteklih godinu i pol nekoliko puta prosvjedovali i štrajkali.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) priopćilo je u subotu da zbog svega što je u posljednjih deset godina napravljeno za unaprjeđenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju, ne nalaze nikakav razlog za prosvjed, navodeći da su plaće u obrazovanju od 2016. rasle više od 100 posto.
