Nema egzodusa, ali trend iseljavanja se nastavlja

Prošle godine iz Hrvatske otišlo 2.500 ljudi više nego 2012.

Ljerka Bratonja Martinović

Porast iseljavanja nedvojbeni je znak da je pristupanje Uniji imalo odjeka na odlazak iz Hrvatske, ali ne u mjeri kako pokazuje evidencija radnih dozvola, kaže Marko Krištof (DZS)



ZAGREB  Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju u srpnju prošle godine, samo je u Njemačku otišlo oko 24.000 hrvatskih radnika, a u prvih deset mjeseci ove godine 18.000 radnika dobilo je radne dozvole za rad u toj zemlji. Dok ovakvi podaci njemačke Savezne agencije za rad ukazuju na pravi egzodus hrvatskih radnika u inozemstvo, brojke Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji redovito na godišnjoj razini prati iseljavanje hrvatskih građana, bitno su drukčije. U izvješću DZS-a za 2013. godinu, naime, stoji kako je iz Hrvatske u inozemstvo u čitavoj prošloj godini odselilo oko 15,6 tisuća ljudi, od toga 13,4 tisuće hrvatskih državljana.


U godini u kojoj je Hrvatska ušla u EU broj Hrvata koji su napustili domovinu bio je u porastu, ali ne dramatičnom. Zemlju je napustilo oko 2.500 hrvatskih državljana više u odnosu na 2012. godinu, ili oko 4.000 više nego u 2011. Broj iseljenih najveći je u zadnjih 20-tak godina i trostruko veći nego 2000. godine, ali je primjerice u 2002. godini također zabilježen val iseljavanja, a Hrvatsku je napustilo više od 11.000 državljana. Porast iseljavanja je, kažu u DZS-u, nedvojbeni znak da je pristupanje europskim integracijama imalo odjeka na odlazak iz Hrvatske, ali ne u onoj mjeri koliko to pokazuje evidencija radnih dozvola koje Hrvati dobiju u drugim državama.


Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista…