Milanović je na konferenciji za novinare rekao da su izmjene poreza na dohodak usmjerene k povećanju konkurentnosti i potrošnji, a u uvjeren je da će mnogi poslodavci iskoristiti mogućnost i povećati plaće svojim zaposlenicima
ZAGREB Premijer Zoran Milanović i ministar financija Boris Lalovac najavili su danas izmjene poreza na dohodak, kojima će se s 2.200 na 2.600 povećati iznos osobnog odbitka, a prag za oporezivanje dohotka najvišom stopom od 40 posto, sa sadašnjih 8.800, podići na 13.200 kuna.
»Ove promjene, bolje je reći promjene nego reforma, usmjerene su na povećanje konkurentnosti, ali možda prije svega na povećanje potrošnje u zemlji i na mogućnost koju će, vjerujem, mnogi poslodavci iskoristiti, da svojim zaposlenicima daju veću plaću«, rekao je Milanović, na konferenciji za novinare u Vladi.
Kazao je kako će se s planiranim poreznim promjenama ići u najkraćem mogućem roku, vjerojatno još ove godine, zajedno s rebalansom proračuna.
Milanović je naglasio da će se povećanjem neoporezivog dijela dohotka otvoriti mogućnost za povećanje plaća gotovo milijun zaposlenih, a hoće li im se plaće doista i povećati, ovisit će o ugovorima o radu koje imaju, odnosno o tome jesu li im plaće ugovorene u bruto ili neto iznosu. Povišicu po osnovi većeg osobnog odbitka ne mogu očekivati državni dužnosnici, jer je premijer najavio da će se na njihove plaće primijeniti sustav uskrate, »do promjene okolnosti u društvu«.
Premijer je najavio i još je jednu promjenu – uvođenje praga za obračun PDV-a prema naplaćenoj realizaciji u visini od 3 milijuna kuna ili 400 tisuća eura za sve obrtnike i male poduzetnike. Trenutno su u sustavu koji se vodi prema naplaćenoj realizaciji samo obrtnici, njih 50 tisuća, a s novim izmjenama u sustav bi ušli i mali poduzetnici, njih oko 70 tisuća. Znači, prema naplaćenoj realizaciji za obračun PDV-a u tom sustavu bi bilo 120 tisuća ljudi. Premijer je potvrdio da je ta mjera »izlobirana u EU«.
Očekuje da će povećanje praga dohotka nakon kojega se primjenjuje najviša porezna stopa imati izravan učinak na plaće tzv. srednjeg sloja. »To je pokušaj da se potakne i udahne malo zraka općenito u segmentu potrošnje, koji je važan i značajan u BDP-u, kao i u svim državama EU, i da se izađe iz stagnacije u koju smo ušli prije više godina, zbog toga što nam je BDP bio dominantno ili prenaglašeno baziran na građevini, koja i dalje stagnira i teško je očekivati da se oporavi na način da dosegne razinu koju je imala prije 10 godina«, objasnio je Milanović.
Istaknuo je da bi mjera vezana uz najvišu poreznu stopu u najvećem dijelu rasteretila plaće u privatnom sektoru, jer je, kaže, tamo zaposleno tri četvrtine onih čiji se dohoci oporezuju po stopi od 40 posto. »Privatni sektor jest i treba biti glavni zamašnjak hrvatskog gospodarstva«, naglasio je premijer.
Milanović je priznao da je Vlada pogriješila kad je 2012. prag nakon kojeg se dohodak oporezuje najvišom stopom od 40 posto snizila na 8.800 kuna. »Gledano danas – to nije trebalo napraviti, to je bilo štetno. Radimo, pokušavamo, ne stojimo na mjestu«, rekao je Milanović.
Izvijestio je i da Vlada razmatra i dogovara mjere kojima će kompenzirati gubitke jedinica lokalne i područne samouprave, kojima je porez na dohodak najznačajniji prihod.
»Da bi Vlada mogla voditi gospodarsku i politiku konkurentnosti, da bi imala taj instrument u ruci, mora imati mogućnost utjecaja na cijenu rada. To je tako, koliko znam, u svim naprednim državama, a lokalna samouprava bi se više trebala financirati iz poreza kao što je porez na imovinu, porez na promet nekretninama«, kazao je Milanović.
Najavljene izmjene u oporezivanju dohotka neće imati bitnog utjecaja na potrošnju, jer će najveće povećanje plaće osjetiti oni čija je neto plaća viša od 11 tisuća kuna, a koji su i do sada bili najveći potrošači pa će ostati u svojim okvirima potrošnje, ocijenila je savjetnica u izdavačkoj i savjetodavnoj tvrtki iz područja računovodstva, poreza i financija RRIF, Lucija Turković-Jarža.
»Moje je mišljenje da je ovaj potez demagoške naravi u svrhu predizborne kampanje. Ljude će obradovati svaka kuna više u njihovu džepu, ali tu neće biti bitnog utjecaja na potrošnju. Najveće povećanje imaju oni čija je neto plaća iznad 11 tisuća kuna pa na dalje. Oni su i do sada bili najveći potrošači, pa će ostati i dalje u svojim okvirima«, ocijenila je Turković-Jarža za Hinu.Pritom ističe da bez gospodarskog razvitka i uređenog tržišta rada glede visine plaća po pojedinim složenostima poslova nema povećanja potrošnje. »Nikada se ne polazi od repa već od glave«, navodi Turković-Jarža.
Kako detalji najavljenih poreznih izmjena još nisu poznati, Turković-Jarža je za Hinu izradila procjenu kako bi izmjene mogle utjecati na plaće temeljem pretpostavke da će se stopa od 12 posto primjenjivati na jedan osobni odbitak od 2.600 kuna, dok bi se na razliku do 13.200 kuna, dakle na preostalih 10.600 kuna, primjenjivala stopa poreza na dohodak od 25 posto. Obračun je baziran uz primjenu samo jednog osobnog odbitka bez uzdržavanih članova obitelji i uz prirez Grada Zagreba od 18 posto. Prema tom obračunu, prosječna neto plaća, koja trenutno u Hrvatskoj iznosi oko 5.500 kuna, rasla bi za otprilike 180 kuna mjesečno, odnosno 2.150 kuna godišnje.
Najmanje bi povećanje osjetili oni s najnižim plaćama. Pa tako primjerice onima čija je neto plaća trenutno oko 2.400 kuna, primanja bi rasla za 30-tak kuna mjesečno, a onima s neto plaćom od približno 3.700 kuna za 50-tak kuna mjesečno.
Neto plaće u rasponu od 5.500 do 7.700 kuna najavljenim bi se izmjenama mjesečno povećale za oko 180 kuna, a one od 9.300 kuna za otprilike 350 kuna.
Najveće povećanje, pokazuje izračun koji je izradila Turković-Jarža, osjetili bi oni čija bruto plaća iznosi najmanje 20 tisuća kuna, odnosno neto plaća od oko 11.400 kuna, pa nadalje. Njihova bi se mjesečna primanja uvećala za više od tisuću kuna, dakle za više od 12 tisuća kuna godišnje.
