​RIJEKA – Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, rast kredita banaka u prosincu 2021. na mjesečnoj razini u prvom je redu bio rezultat rasta kredita nefinancijskim poduzećima, i to za 1,4 milijarde kuna ili 1,6 posto. Radi se o svojevrsnoj promjeni trenda jer je potražnja korporativnog sektora tijekom cijele prošle godine stagnirala, a dominirali su krediti stanovništvu. Tražili smo stoga i dodatne podatke o strukturi tog prirasta, odnosno zanimalo nas je je li riječ o kratkoročnim kreditima za likvidnost ili dugoročnima za investicije.

Može li se govoriti o početku nekog novog investicijskog ciklusa nakon prigušene potražnje tog sektora u 2021., dok je u 2020. ona mahom bila orijentirana na očuvanje likvidnosti zbog COVID-mjera, pitali smo. U HNB-u odgovaraju da je rast kredita nefinancijskim poduzećima u prosincu iznosio 1,4 milijarde kuna, od čega se 0,6 milijardi kuna odnosilo na kredite za obrtna sredstva, a 0,5 milijardi kuna na kredite za investicije. Izvorno dospijeće obiju vrsta kredita je u najvećoj mjeri bilo od 5 do 10 godina.

Iznad očekivanja

– Promatra li se po veličini poduzeća, krediti za obrtna sredstva su bili najzastupljeniji kod velikih poduzeća, a krediti za investicije kod malih i srednjih poduzeća. Najveći dio kredita za obrtna sredstva je zabilježen u djelatnostima prerađivačke industrije i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije, dok se kod kredita za investicije ističe djelatnost poslovanja nekretninama. Kreditiranje poduzeća u prosincu je bilo intenzivnije od očekivanja koja smo imali prilikom izrade posljednje monetarne projekcije te je ostvareni rast kredita poduzećima na razini 2021. iznad projicirane stope rasta, ističu u HNB-u.
Navodno su i poslovne banke malo ublažile kriterije za odobravanje kredita uslijed visoke likvidnosti sustava, koja se kreće oko 70-ak milijardi kuna. Iz Hrvatske udruge banaka odgovaraju da je u ovom trenutku preuranjeno izvoditi dugoročne zaključke s obzirom na to da se navedeni podaci odnose samo za prosinac.
– Tijekom cijele 2021. ukupni krediti gospodarstvu su rasli vrlo blago, što je i bilo očekivano s obzirom na to da je u prvoj pandemijskoj godini veliki rast bio generiran povećanim potrebama za financiranje javnog sektora, ali i velikom potražnjom privatnog sektora za obrtnim sredstvima. Smanjenjem neizvjesnosti razvoja pandemije i alokacijom europskih sredstava vezanih uz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, očekuje se buđenje korporativne potražnje za investicijskim kreditima, te ćemo u idućim mjesecima analizirati je li riječ o trajnijoj promjeni trenda, odnosno početku novog korporativnog investicijskog ciklusa, ističu u HUB-u.

Visoka likvidnost

Dodaju, međutim, da se već sada iz statističkih podataka HNB-a može uočiti veliko povećanje novoodobrenih kredita u skupini većih kredita iznad 7,5 milijuna kuna, i to na dulje rokove (od 5 do 10 godina), što sugerira da je riječ o investicijskim kreditima.
– Takav razvoj događaja nije neočekivan s obzirom na relativno visoke stope gospodarskog rasta, povijesno niske kamatne stope i dosadašnju stagnaciju potražnje za tom vrstom kreditiranja, poručuju iz HUB-a. Što se pak tiče kriterija za odobravanje kredita, oni su, vele, »specifični za svaku pojedinu banku i ovise o njihovim poslovnim politikama«.
– Visoka likvidnost bankarskog sustava i kvalitetni uvjeti financiranja uz smanjene rizike vezane uz pandemiju svakako utječu pozitivno na povećanu potražnju i odobravanje korporativnih kredita, poručuju iz HUB-a.