ZAGREB – Vlada je za 2020. godinu pripremila niz aktivnosti i projekta.  

Nastavak aktivnosti vezanih za pristupanje Hrvatske Schengenskom području i uspostavljanje bezviznog režima sa SAD-om do kraja 2020., planovi su MUP-a za iduću godinu.

Sustav za suzbijanje krijumčarenja ljudi

Na kraju tekuće godine u kojoj je Hrvatska ispunila tehničke uvjete za Schengen, MUP je najavio nastavak komunikacije sa nadležnim službama Europske komisije i Vijeća Europske unije.

MUP će u 2020. nastaviti nadograđivati sustav za učinkovito suzbijanje krijumčarenja ljudi u ilegalnim migracijama i s tim povezanim prekograničnim kriminalitetom.

Planiraju također nastaviti poboljšavati uvjete rada policajaca – od materijalnih prava i nabavke opreme do odgovarajućih radnih prostora, obrazovanja i stručnog usavršavanja.

MUP najavljuje da će se maksimalno angažirati po pitanju kriminalističkih istraživanja ratnih zločina, identificiranju počinitelja i kaznenom procesuiranju odgovornih.

U 2020. godini započet će temeljno obrazovanje za pričuvnu policiju, bit će pokrenut stručni studij Civilne zaštite i osnovan sveučilišni studijski programa kriminalistike i javne sigurnosti.

Planirane su i izmjene Zakona o osobnoj iskaznici, a s prvim danom Nove godine stupa na snagu izmijenjeni Zakon o hrvatskom državljanstvu, kojim je olakšan postupak stjecanja državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu i hrvatske iseljenike.

MUP također namjerava uputiti u zakonodavnu proceduru prijedloga novog Zakona o strancima, kojim će se rad stranaca regulirati po modelu pogodnijem za poslodavce.

Javna objava imovine pravosudnih dužnosnika

Ministarstvo je najavilo i da će se u 2020. iz državnog proračuna financirati uređenje potkrovlja Županijskog suda u Zagrebu u vrijednosti od 12-ak

Početak radova vrijednih 60 milijuna kuna planiran je za listopad 2020. godine, a završetak do kraja 2021. godine.

Ministarstvo također planira provoditi projekte financirane sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih izvanproračunskih izvora.

Ukupno ugovorena vrijednost (ESI fondovi i Norveška darovnica) iznosi oko 292 milijuna kuna.

Povećanje minimalne plaće

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u 2020. godini planira povećati minimalne plaće za 8,33 posto, koja će u 2020. iznositi 4.062,51 kunu bruto, tj. 3.250 kuna neto.

U planu je i uvođenje nacionalne mirovine socijalno ugroženim starijim osobama koje ne ostvaruju mirovinu na temelju prethodnog rada i plaćenih mirovinskih doprinosa, odnosno osobama koje nemaju minimalni mirovinski staž od 15 godina za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a starije su od 65 godina života i nemaju drugi izvor prihoda.

Izmjenama Zakona o osiguravanju radničkih tražbina planira se proširenje obuhvata radnika sa dosadašnjih 6 mjeseci na 10 mjeseci, tj. omogućit će se pristup zaštiti i onim radnicima kojima je radni odnos prestao 10 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka. Također, produljit će se zaštićeno razdoblje za koje radniku pripada materijalno pravna zaštita s dosadašnja 3 mjeseca na 5 mjeseci.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku novim Zakonom o socijalnoj skrbi planira poboljšati obuhvat osoba koje ostvaruju pravo na zajamčenu novčanu naknadu promjenom osnovice i povećanjem dosadašnjih iznosa osobito skupinama koje su u najvećem riziku od siromaštva ili su već evidentirani kao siromašni.

Izmjenama zakona namjerava se proširiti krug osoba koje mogu ostvariti pravo na status roditelja njegovatelja i povećati iznos naknade, odnosno osigurati dodatne usluge.

Planirano je rasterećenje centara za socijalnu skrb u smislu smanjenja ovlasti i nadležnosti u postupanjima u stvarima koje nisu u najužoj vezi sa sustavom socijalne skrbi te provođenje organizacijske i strukturne promjene.

Novim Zakonom o socijalnoj skrbi planira se jačanje i razvoj novih usluga, programa i aktivnosti usmjerenih obitelji te razvoj i veća dostupnost izvaninstitucionalnih usluga.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku planira od travnja iduće godine uvesti Dječju karticu s kojima će svi roditelji u Hrvatskoj, bez obzira na broj djece i visinu primanja, moći ostvariti razne popuste i pogodnosti. Kartica će biti u digitalnom izdanju, a bit će besplatna svima i dostupna putem sustava e-Građani u obliku mobilne aplikacije.

Provedba kurikularne reforme

Kvalitativno unaprjeđenje obrazovnog sustava radi ostvarivanja bolje povezanosti s budućim potrebama tržišta rada bit će jedan od fokusa Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) u 2020., a kao ključan prioritet izdvajaju provedbu kurikularne reforme.

»Nastavak provođenja i praćenje implementacije kurikularne reforme u svim školama prioritet je u općem obrazovanju za čije je provođenje u tri godine osigurano dvije milijarde kuna«, najavljuju iz MZO-a.

U strukovnom obrazovanju fokus rada MZO-a bit će uspostava svih 25 centara kompetentnosti u pet prioritetnih područja – elektrotehnika i računalstvo, strojarstvo, zdravstvo, poljoprivreda, ugostiteljstvo i turizam, za što je osigurano gotovo 1,3 milijarde kuna iz europskih fondova.

U visokom obrazovanju namjerava se unaprijediti zakonodavni okvir za osiguravanje kvalitete i financiranje projekata koji će omogućiti bolju povezanost s budućim potrebama tržišta rada te uvjete da izvrsni mladi znanstvenici ostanu u Hrvatskoj, za što je iz EU fondova u protekle tri godine osigurano preko tri milijarde kuna.

U 2020. započinje projekt cjelodnevne nastave koji u sljedećih 7-10 godina treba omogućiti da hrvatski učenici u školi provedu više vremena u kvalitetnom procesu učenja, za što je preduvjet da se svim školama omogući rad u jednoj smjeni.

Kapitalni projekti u zdravstvu

Vlada najavljuje kako će se u području zdravstva u 2020. nastaviti niz kapitalnih projekata pokrenutih u 2019. godini, među kojima su veliki projekti izgradnje bolnica u Rijeci i Puli, projekt Nacionalne dječje bolnice u Blatu, Nacionalni centar za medicinsku robotiku.

U rujnu 2019. položen je kamen temeljac za izgradnju nove riječke bolnice, čime su službeno počeli radovi na bolničkom objektu u kojem će biti smještene klinike za pedijatriju te ginekologiju i porodništvo, uz pripadajuće laboratorije za potrebe cijelog KBC-a Rijeka.

Vrijednost gradnje je 875 milijuna kuna.

U 2020. će biti nastavljen projekt izgradnje Nacionalne dječje bolnice. Osigurana su sredstva iz EU fondova za studije izvodljivosti za Dječju i Sveučilišnu bolnicu u Zagrebu, te nove sveučilišne bolnice u Osijeku i Splitu.

U 2020. se očekuje usvajanje i početak implementacije Nacionalnog programa protiv raka, koji je među vodećim uzrocima smrti Hrvatskoj, odmah iza bolesti srca i krvnih žila.

Radi osiguranja hitne medicinske skrbi stanovnicima i posjetiteljima otoka u tijeku je uspostava pomorske medicinske službe prijevoza specijaliziranim brodicama. Bit će nabavljeno šest brodica za područja Malog Lošinja, Raba, Zadra, Šibenika, Brača i dubrovačkih otoka.

Ministarstvo uprave je tijekom ove godine u potpunosti digitaliziralo uslugu prijave rođenja djeteta (e-Novorođenče), a u idućoj godini planira izradu aplikacije koja bi omogućila roditeljima da zatraže isplatu potpore za novorođeno dijete od jedinica lokalna i područne (regionalne) samouprave.

U pripremi je i povezivanje matice umrlih sa zdravstvenim sustavom na način da se podaci o umrlim osobama preuzmu elektronički i na taj način olakša i ubrza izdavanje smrtnog lista.

Nabava borbenih aviona

U idućoj godini trebala bi biti donesena nova uredba o uredskom poslovanju koja bi propisivala obvezu vođenja informacijskih sustava uredskog poslovanja u javnopravnim tijelima u elektroničkom obliku, a trebala bi stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine.

Ministarstvo obrane u idućoj će godini organizirati prvi međunarodni zrakoplovni miting CROIMAS 2020 u Zadru na Dan državnosti, 30. svibnja, a u sklopu predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a početkom ožujka bit će održan neformalni sastanak ministara obrane članica EU-a.

Uz nastavak procesa nabave višenamjenskih borbenih aviona, koji provodi međuresorno povjerenstvo kao jedan od ključnih projekata modernizacije HV-a, iz MORH-a ističu opremanje helikopterima Black Hawk.

Ministarstvo hrvatskih branitelja u idućoj godini planira predložiti izmjene Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, kojima bi se omogućilo ostvarivanje prava civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji to ne mogu po važećem Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. U planu je i donošenje Nacionalnog plana skrbi za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji.

Priredit će se koncert Hrvatskog glagoljaškog rekvijema Igora Kuljerića u Münchenu, koji će izvesti Orkestar Münchenskog radija, a hrvatska kulturna baština i glagoljaško nasljeđe predstavlja se i izložbom »Glagoljica« te nastupom Katarine Livljanić i ansamblom Dialogosa.

Hrvatsku tradicijsku kulturu predstavit će Ansambl narodnih pjesama i plesova LADO na gostovanjima u Beču, Bratislavi, Pragu, Pečuhu, Malti i Cipru.

U korelaciji s grčkom arheološkom baštinom hrvatska dostignuća na tom području predstavit će se izložbom Arheološkog muzeja Zagreb u Ateni, dok će se izložbom Zagreb – Budimpešta u Nacionalnom muzeju u Budimpešti usporediti umjetnički dosezi hrvatskih i mađarskih umjetnika.

Hrvatska će biti zemlja gost na sajmu knjiga u Montpellieru, a nije zapostavljen niti suvremeni umjetnički izričaj koji će pokazati hrvatska dostignuća na tom području nastupima ansambala suvremenog plesa i pokreta BadCo i Defacto.

Koncerte će još imati ansambl Elvisa Stanića, Tamara Obrovac, Zagrebački solisti i Zagrebački kvartet, a priredit će se i gostovanja zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta diljem EU (Bruxelles, Liege, Sofija, Modena, Budimpešta, Gdanjsk, Lisabon).

Posebnim programom Hrvatska će se predstaviti kroz svih šest mjeseci predsjedanja u Bozaru u Bruxellesu.

Ministarstvo kulture najavilo je da u 2020. namjerava zaokružiti reformu normativnog okvira upućivanjem u proceduru Zakona o financiranju i kulturnim vijećima, izmjena i dopuna Zakona o kazalištima i novog Zakona o umjetnicima i obavljanju umjetničke djelatnosti, a do sredine godine trebala bi biti dovršena Strategija kulturnog razvoja.