Europska komisija objavila je u četvrtak zimske prognoze o gospodarstvu Europske unije, u kojima očekuje rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,2 posto, što bi bio njegov prvi rast nakon šest godina neprekidnog pada.

Rast od 0,2 posto, kao Komisija, očekuju i analitičari Hrvatske narodne banke (HNB), Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ), kao i Splitske banke.

Nešto je optimističniji Međunarodni monetarni fond (MMF), koji u ovoj godini očekuje rast hrvatskog BDP-a za 0,5 posto, a na tolikom rastu hrvatska je Vlada temeljila i državni proračun za ovu godinu.

Analitičari Raiffeisenbank Austria očekuju, pak, stagnaciju gospodarstva, dok u Hypo Alpe Adria banci i Erste & Steiermaerkische banci očekuju pad gospodarstva od 0,5 posto.

»U prvom dijelu ove godine očekujemo da će se BDP kretati između stagnacije i pada za 0,5 posto. Ohrabruje što su u četvrtom tromjesečju prošle godine porasli industrijska proizvodnja i promet u trgovini na malo. No, velika je nepoznanica investicijska aktivnost u ovoj godini, kao i povlačenje sredstava iz EU-fondova. Isto tako, Hrvatska je u proceduri prekomjernog deficita, što vrši pritisak na investicije države i državnih poduzeća. Zbog toga smo i dalje oprezni u procjenama«, kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

U drugoj polovici godine očekuje izlazak gospodarstva iz recesije, i pozitivnije, premda ne visoke stope rasta.

»Sve u svemu, ovo će biti godina stagnacije, pri čemu nije toliko važno hoće li na kraju biti neki lagani plus ili minus BDP-a«, zaključuje Alen Kovač.

Ministar financija Boris Lalovac ocijenio je u četvrtak, komentirajući najnovije prognoze Europske komisije (EK) o rastu hrvatskog gospodarstva u 2015., da je bitno da se trendovi u gospodarstvu počinju mijenjati.

»Vidite da radimo i na rasterećenju građana kroz oprost dugova i drugim mjerama povećanja osobnog dohotka i nadam se da će se te mjere početi i vraćati kroz određeni dio potrošnje. Na potrošnju će svakako utjecati i niže cijene energenata i određene druge robe široke potrošnje. Ne treba imati neka ogromna očekivanja ili nekakve iluzije, meni je bitno da se trendovi počinju pomalo mijenjati«, izjavio je Lalovac novinarima nakon sjednice Vlade.

Lalovac smatra da to predstavlja promjenu trenda u gospodarstvu i nada se da će se pozitivne brojke iz zadnjeg kvartala prošle godine nastaviti u u prvom kvartalu ove godine.

Na novinarski upit hoće li se i u ovoj godini mijenjati porezna politika, s obzirom da bi njezine česte promjene mogle biti zamjerka EK, Lalovac je kazao da će se porezni sustav mijenjati onoliko koliko ide u korist građanima i poduzetnicima.

»Sve ono što ide u korist građana i poduzetnika mijenjat ćemo toliko puta koliko će donijeti koristi građanima i poduzetnicima. Pokušavamo sve činiti da se potakne gospodarska aktivnost, da se vrati dio optimizma i potrošnje i mijenjat ćemo ih onoliko puta koliko je potrebno da se građanima omogući povećavanje kućnog budžeta«, izjavio je Lalovac. Jer, istaknuo je, »vidite da se može štedjeti i na lokalnoj i na centralnoj državi, a da to može biti dio spasa za kućanstva, i kroz oprost dugova i kroz povećani osobni odbitak«.