Projekte neće birati EK već Odbor za ulaganja Europskog fonda za strateška ulaganja koji će činiti šest neovisnih stručnjaka i glavni direktor
ZAGREB » U ljeto ove godine trebalo bi biti jasnije koji hrvatski projekti imaju šanse da budu financirani iz novog Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), koji je jedan od ključnih mehanizama za provedbu investicijskog plana za Europu kojim Europska komisija nastoji pokrenuti investicije vrijednije od 300 milijardi eura. Procjenjuje to predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Daniel Mondekar nakon sastanka s potpredsjednikom Komisije Jyrkijem Katainenom koji je u ponedjeljak u Hrvatskoj predstavio glavne elemente tzv. Junckerovog plana.
Bez uplitanja politike
Mondekar smatra da je Katainen, tijekom boravka u Zagrebu, dao »jasan signal« da će se, u okviru novog plana, blagonaklono gledati na projekte iz područja infrastrukture, energetike i digitalnih tehnologija. Takvih projekata ima na hrvatskoj listi, pripremljenoj za Junckerov plan, koja je, kako je to u ponedjeljak otkrio potpredsjednik Vlade Branko Grčić, u međuvremenu smanjena sa 77 na 25 projekata.
Vlade država članica EU-a podlegle su iskušenju da za financiranje u okviru Junckerovog fonda predlože projekte koji nikad neće biti financirani, kazao je, kako navodi portal EUobserver, predsjednik Europske investicijske banke (EIB) Werner Hoyer. Države su u prosincu poslale Europskoj komisiji indikativnu listu na kojoj je oko dvije tisuće projekata. Hoyer je upozorio da investicijski plan ne može uspjeti bez strukturnih reformi na nacionalnoj razini, s čime se složio i predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker koji smatra da je, osim reformi, nužna i proračunska konsolidacija te rezanje birokracije. Prema Hoyerovim riječima, novi Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) mogao bi postati operativan u rujnu ove godine, prenosi EUobserver.
Prema neslužbenim informacijama, na popisu je, među tih 25 projekata, ostao LNG terminal na Krku, kontejnerski terminal riječke luke na Zagrebačkoj obali, osnivanje fonda rizičnog kapitala, osobito za financiranje malih i srednjih poduzenika, znanstveno-tehnološki park Sveučilišta u Rijeci, razvoj širokopojasne mreže, projekt Zagreb na Savi, projekti iz područja zdravstvenog turizma.
O konkretnim projektima i njihovim šansama da budu financirani kroz tzv. Junckerov plan, potpredsjednik Komisije Katainen nije sklon govoriti jer, kako je istaknuo u razgovoru za naš list, Europska komisija neće birati projekte. Tu zadaću imat će Odbor za ulaganja EFSU-a koji će, prema nedavno predstavljenom prijedlogu Komisije, činiti šest neovisnih stručnjaka i glavni direktor. »Želimo zajamčiti da neće biti nikakvog političkog uplitanja u proces odabira« projekata, istaknuo je Katainen. Kroz novi Fond, ponovio je, neće se financirati ništa što se može financirati iz drugih izvora budući da je cilj pokrenuti projekte koji, bez EFSU-a, ne bi imali šanse biti realizirani.
Dijeljenje rizika
Fond je zamišljen tako da na sebe preuzima eventualne prve gubitke u realizaciji nekog projekta, što bi trebalo potaknuti ulagače da se zainteresiraju i za riskantnije projekte. Pritom, kako nam je pojasnio potpredsjednik Komisije, veći rizik može predstavljati rizik zemlje u koju se ulaže, ali i rizik samog projekta, primjerice, pilot-projekti u području novih tehnologija riskantniji su, bez obzira na državu u kojoj se provode. No, Katainen smatra da će upravo to dijeljenje rizika potaknuti ulaganja u zemljama kojima su investicije najpotrebnije.
Međutim, uspjeh investicijskog plana u svakoj državi članici Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, ovisit će i o ulagačkoj i poduzetničkoj klimi, složio se potpredsjednik Komisije. Ništa ne može nadomjestiti dobru poduzetničku klimu i konkuretnost zemlje, smatra Katainen, te dodaje da se, i bez novog Fonda, mogu ostvariti dobri rezultati ako je okruženje za ulaganja povoljno.
