Problemi unatoč financijskom plusu: Kolaps malih bolnica, rokovi plaćanja opet premašuju 400 dana

Male lokalne bolnice i dalje grcaju u dugovima, novcem koji mjesečno namaknu jedva uspiju pokriti plaće, a zbog rokova plaćanja prijete im ovrhe

ZAGREB  Unatoč financijskom plusu kojim se hvali zdravstvena administracija, dodatnih 1,2 milijarde kuna za bolničku zaštitu u 2015. godini nije uspjelo izvući iz problema velik dio općih bolnica. Dok KBC-i rade subotom, poslijepodne, organiziraju dane otvorenih vrata i tako prebacuju mjesečne limite i fakturiraju i do 25 posto više usluga, male lokalne bolnice i dalje grcaju u dugovima, novcem koji mjesečno namaknu jedva uspiju pokriti plaće, a zbog rokova plaćanja dobavljačima koji u nekim slučajevima prelaze 400 dana, neprestano im prijete ovrhe. 

Prema podacima Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), u razdoblju od siječnja do rujna poslovanje bolnica bilo je povoljnije za gotovo milijardu kuna u odnosu na isto razdoblje 2014. godine, pa 35 bolnica danas posluje s viškom prihoda od 318 milijuna kuna, a 22 bolnice s manjkom prihoda od 416 milijuna kuna. HZZO je, prema službenim podacima, u ovoj godini smanjio svoje dugove za 350 milijuna kuna, a osam je bolnica počelo otplaćivati stare dugove, koji bi trebali biti riješeni do kraja 2017. godine. U sanaciji su 33 bolničke ustanove od ukupno 56, a i među saniranima manje od 50 posto ušlo je »u plus«.

Bježe specijalizanti

Novi model plaćanja, u kojem se dio proračuna prima kao avans, a ostatak prema fakturiranim uslugama, osigurao je, tvrde u UPUZ-u, svim bolnicama najmanje 80 posto ugovorenog mjesečnog limita, dok gotovo sve bolnice u rujnu i listopadu uspijevaju fakturiranjem dosegnuti mjesečni limit. Dobavljači, međutim, tvrde da se to lomi preko njihovih leđa, jer bolnice sve više otežu s plaćanjem. Imaju, kako tvrde, problema s naplatom duga od većine općih bolnica, od Vukovara, Vinkovaca, Siska, Ogulina, do Koprivnice, Bjelovara i Dubrovnika. Stanje u tom dijelu bolničkog sustava, požalio nam se jedan od vodećih dobavljača, sve je gore i gore, a rokovi plaćanja opet su došli do 400, pa čak i 450 dana. 

OB Ogulin jedna je od bolnica koje ni novi model ugovaranja nije uspio osoviti na noge. 

– Iz mjeseca u mjesec prihodi su nam drukčiji, jer trećinu dobijemo avansno, a ostalo ovisi o fakturiranju. Nedavno smo dobili isplatu za zadnjih nekoliko mjeseci i sad imamo novca, ali sve što u jednom mjesecu nismo fakturirali moramo vratiti, a vraćamo i dugove koje je HZZO do ove godine na kraju godine uredno otpisivao. Jedva se nekako pokrijemo, uz puno racionalizacije – navodi Jadranka Francetić, ravnateljica OB-a Ogulin.

 Sav novac koji dobiju ode im, kaže, na plaće zaposlenih, a stalno se moraju boriti za više rada i više fakturiranja. 

– Ljudi još uvijek razmišljaju po sistemu – radio ne radio, ja ću plaću dobit – a nije više tako. Teško je promijeniti takvo  razmišljanje, osobito zato što još uvijek nema sankcija prema neradnicima, niti stimulacija za one koji bolje rade. Trebalo bi  i u tom smislu preuzeti više zapadnog stila – smatra Francetić. Ogulinskoj je bolnici, kaže, vrlo teško privući više pacijenata, što velikim bolnicama lako polazi za rukom. Dolaze im, kaže, povremeno pacijenti iz Zagreba,  Karlovca, s Raba, ali to su izuzeci. »Ljudi nemaju novca, trebaju platiti put, a mnogi nemaju ni za participaciju«, ilustrira ravnateljica ogulinske bolnice. Novca za razvoj nemaju, a teško će se, zaključuje, profilirati za neku djelatnost, jer im svaki specijalizant pobjegne čim dobije mjesto u nekom većem gradu. 

Spajanje odjela

Zbog duga za lijekove OB Gospić nedavno je umalo završio pod ovrhom, a neke su bolnice navodno dobile financijsku injekciju da bi uopće mogle isplatiti plaće zaposlenima. Svjesni da dio bolnica ne može poslovati po postojećim principima jer jednostavno nema dovoljno pacijenata, u Ministarstvu zdravlja za početak iduće godine najavljuju plan spajanja bolničkih odjela i prekrajanja bolničkog sustava tamo gdje je neučinkovit. Za gubitaše, kaže ministrov pomoćnik Dragan Korolija Marinić, imaju u pripremi posebne programe.  

U Hrvatskoj zajednici županija (HZŽ) razočarani su ishodom sanacije bolnica na koju su pristali prije dvije godine. »Nemamo nikakvih službenih informacija o tome kako stoje županijske bolnice, a neslužbene koje čujemo s terena kažu da se ništa dobroga nije dogodilo. Svi su rokovi već istekli, uzeli su ustanove da ih saniraju, a bojimo se da će nam ih vratiti kakve su i bile. Moglo bi se jedino dogoditi da ih nećemo primiti natrag«, komentira Goran Pauk, predsjednik HZŽ-a. 