Hrvatske tvrtke izvan financijskog sektora u prošloj su godini ostvarile rast ulaganja od svega 0,4 posto, što predstavlja de facto stagnaciju investicija, a time je ujedno prekinut snažan investicijski zamah iz 2023., kada je rast poslovnih ulaganja iznosio čak 27,8 posto, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca.

Tako i udio poslovnih investicija u BDP-u nastavlja padati s 13,8 posto, koliko je iznosio u 2017. godini, na manje od 12 posto u 2024., što najavljuje nepovoljne trendove budućeg rasta produktivnosti, izvoznog potencijala i međunarodne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, upozoravaju u HUP-u.

Drže nas javni projekti

Najviše zabrinjava pad ulaganja u istraživanje i razvoj te usporavanje rasta izdataka za opremu postrojenja – tek 3,6 posto, što je znatno ispod nominalnog rasta BDP-a. Velike tvrtke bilježe skroman rast ulaganja od 4,7 posto, što je gotovo tri puta niži rast u odnosu na prosjek u dvije posljednje godine, dok su ulaganja malih i mikropoduzetnika gotovo nepromijenjena.

– Iako ukupna investicijska aktivnost u zemlji još nije posustala zahvaljujući javnim projektima, privatni sektor pokazuje znakove zamora. Ako se ne poduzmu odlučne mjere, od poreznih reformi i obrazovne politike do snažnog ulaganja u infrastrukturu i kapitalno tržište, Hrvatskoj prijeti dugoročni pad konkurentnosti i usporavanje gospodarskog rasta, upozorava se u HUP-ovoj analizi.

Među ključnim razlozima stagnacije poslovnih investicija u 2024. godini u HUP-u ističu visok, odnosno nekonkurentan trošak rada, pri čemu napominju da je porezni klin na plaće iznad 1850 eura neto jedan od najviših poreznih tereta u srednjoj i istočnoj Europi, dok istodobno plaće u javnom sektoru rastu brže od produktivnosti, a ukupna masa plaća nadomak 50 posto BDP-a je prvi put viša od prosjeka EU-a.

Troškovi električne energije

Za stagnaciju poslovnih investicija u prošloj godini u HUP-u odgovornim smatraju i visoke troškove električne energije koji su za velike potrošače 12,7 posto skuplji od prosjeka EU-a.

– Nedostatak ulaganja u elektroenergetsku infrastrukturu dodatno usporava modernizaciju industrije, a više od 2.600 megavatsati iz obnovljivih izvora čeka na priključenje zato što HERA ne donosi metodologiju za priključenje obnovljivih izvora na mrežu. Državna zaštita kućanstava i manjih potrošača, kroz subvencionirane tarife pritom ograničava financijske kapacitete HEP-a za nužna ulaganja, navode u HUP-u.

Podsjećaju da su za provedbu zelene tranzicije i ulaganja u modernizaciju elektroenergetske mreže previđena ulaganja od 33,8 milijardi eura do 2030. godine, a država je osigurala tek 10,8 milijardi.

– Unatoč globalnom trendu ubrzanog rasta investicija u elektroenergetske mreže, Hrvatska bilježi stagnaciju privatnih ulaganja u energetsku infrastrukturu. Dok su u 2024. globalna ulaganja u elektroenergetske mreže dosegnula rekordnih 370 milijardi dolara, Hrvatska nije uspjela mobilizirati dovoljne institucionalne izvore kapitala, a nepredvidivo regulatorno okruženje, izostanak dugoročnih strateških odluka i akcijskih planova te ograničenja tržišnog natjecanja onemogućuju privatna ulaganja, kažu u HUP-u.

Zastarjeli zakon

Osim visokih troškova rada i električne energije, u udruzi poslodavaca krivcem za stagnaciju ulaganja tvrtki u prošloj godini vide i u »zastarjelom zakonu o ulaganjima i propuštenim prilikama u okviru EU-a.«

Tvrde da Zakon o poticanju ulaganja treba hitno modernizirati, pogotovo u kontekstu uvođenja globalnog minimalnog poreza na dobit. Za dosadašnji model poreznih olakšica kažu da postaje sve manje učinkovit dok ga druge zemlje, poput Mađarske i Belgije, modificiraju u kredite i izravne potpore.

U HUP-u također navode i slabije razvijeno tržište kapitala, burzu, koje dodatno ograničava izvore financiranja za poduzeća i start-upove te podsjećaju da Hrvatska zaostaje u privlačenju privatnog kapitala. Ipak, pozitivna je vijest da onim investicijama koje su realizirane raste kvaliteta te prinos na uloženo.

– To dokazuje da se samo najkvalitetnije poslovne investicije i realiziraju, kažu u HUP-u.