Hrvatski nacionalni parkovi (NP), ne samo da su najljepši dijelovi Hrvatske, već su i odličan turistički mamac te dio onoga što se često svrstava pod – hrvatsko nacionalno srebro. Stoga su najave da će se ugostiteljska djelatnost, dakle hoteli i ostali ugostiteljski objekti, dati u koncesiju u javnosti opravdano podigle veliku buru. Spominje se čak i tiha privatizacija u nacionalnim parkovima. Naime, Ministarstvo zaštite okoliša u sklopu nove politike upravljanja nacionalnim parkovima i parkovima prirode osniva Nacionalnu parkovnu agenciju koja će centralizirati upravljanje svim parkovima. Novi sustav upravljanja trebao bi biti gotov do kraja godine, a tada bi se trebala formirati i jedinstvena služba čuvara prirode.

  Također će se izdvojiti hotele i ostale ugostiteljske objekte te ih dati u – koncesiju. Na koji način, kome i za koliko, za sada se još konkretno ne zna jer je novi zakon o zaštiti okoliša tek u pripremi, no već i najave takve mogućnosti su digle uzbunu i mnoga pitanja. U koncesiju će se privatnom kapitalu dati hotele i vile na Brijunima, kao i hotele i autokampove u NP-u Plitvička jezera.

O kakvom se potencijalu radi, dovoljno govore samo brojke o zaradi nacionalnih parkova, ako se ne uzme u obzir sama činjenica da se ovi objekti nalaze u srcu ovih zaštićenih područja. U 2010. je tako osam nacionalnih parkova uprihodovalo preko 353 milijuna kuna, od čega je preko 300 milijuna kuna zarađeno u NP-ima Plitvička Jezera, Krka i Brijuni. Za usporedbu, godišnji prihod najveće liburnijske turističke tvrtke Liburnia Riviera Hotela je oko 200 milijuna kuna što pokazuje da su nacionalni parkovi doista krasan zalogaj za privatne investitore.

– U svijetu se u pravilu govori o dva model upravljanja, američkom i rigoroznom švicarskom modelu. Smatram da je za nas najbolja sredina, dakle, kombinacija oba sustava. Osnivanje Nacionalne parkovne agencije je jedan od modela, ali će biti teško postaviti standarde obzirom na različitost NP-a, jednih Plitvica s oko 1.000 zaposlenih i parkova prirode s 10-ak zaposlenih. Što se tiče koncesija, treba reći da se ovi objekti nalaze u samom srcu NP-a. Natječaji bi se doista mogli percipirati kao »tiha privatizacija« jer je teško odvojiti djelatnost od samog fenomena, odnosno lokacije. I koncesionaru će uvijek na prvom mjestu biti profit. Mislim stoga da za to nismo spremni.

  – Imamo neke informacije da bi se svi prihodi slijevali na jedan zajednički žiro račun, a onda prema programima Agencije vraćali u nacionalne parkove i parkove prirode. Zakon je još uvijek u izradi pa ćemo tek vidjeti kako će se novi sustav operacionalizirati. Inače, smatram da je ideja o zajedničkim marketinškim materijalima te standardiziranoj edukaciji za nadzornike u jednom centru dobra, jer tako neće svatko od nas raditi neku svoju priču.

Što se koncesija tiče, mislim da trebamo biti oprezni. Američko iskustvo pokazuje da i oni imaju problema. Situacija nije jednoznačna i razlikuje se od NP-a do NP-a. Negdje taj sustav koncesija funkcionira odlično, drugdje uprave NP-a s koncesionarima imaju problema. Koncesionar jasno traži profit i stoga je izuzetno važan kvalitetan ugovor koji će jasno definirati njegova prava, ali i ograničenja, rekao je ravnatelj NP-a Risnjak.

  Do stvaranja europskih »cvjetića«, poznavajući praksu u Hrvatskoj, još je dug put, i nije se za čuditi što javnost poučena iskustvom puše i na hladno. Jer ipak se radi o prvorazrednim hrvatskim resursima koje valja očuvati na najbolji mogući način.