Zdravlje u svome punom značenju – dakle, ne samo kao odsustvo bolesti ili nesposobnosti za rad, nego kao stanje potpunog fizičkog, psihičkog i duhovnog blagostanja, kako ga je još 1984. godine definirala Svjetska zdravstvena organizacija – više nego ikada u novije doba u fokusu je svakoga čovjeka. Pandemija COVID 19, bolesti uzrokovane novim kononavirusom SARS-CoV-2, koja je u jednom trenutku gotovo doslovno blokirala cijeli svijet u svim segmentima, potaknula je novi način razmišljanja u kojemu sintagma »zdravlje je najveće bogatstvo« više nije samo fraza, već osnovno polazište za bilo kakvo promišljanje ljudske aktivnosti.

Upravo na toj činjenici temelji se i svojevrsni optimizam da će se zdravstveni turizam, segment turističke ponude koji je doživio sudbinu cijeloga sektora u ovim kriznim vremenima, uspjeti oporaviti i nastaviti uzlazni trend kojim je krenuo prije nego je svijetom zavladao novi koronavirus.

Sigurnost – ključni faktor putovanja

I dok mnogi strahuju da će nešto sporiji biti oporavak segmenta medicinskog turizma, odnosno onoga koji podrazumijeva podvrgavanje medicinskim tretmanima poput operacija ili drugih kirurških i terapeutskih specijalističkih intervencija, dionici zdravstveno-turističke ponude u Hrvatskoj, a prije svega na Kvarneru, vjeruju da će ponuda zdravstveno-preventivnog turizma koji se temelji na medicinskim i wellness i spa programima, odnosno lječilišnom turizmu i kojima je cilj sprečavanje bolesti i očuvanje zdravlja, vrlo brzo opet postati tražena.

U razgovoru za naš list prošle godine Mate Car, pomoćnik ministra zdravstva i čelni čovjek Uprave za zdravstveni turizam i kvalitetu zdravstvene usluge, kako se danas službeno zove bivši Zavod za zdravstvene usluge u turizmu pri Ministarstvu zdravstva, iznio je mišljenje da se Hrvatska mora fokusirati upravo na lječilišni turizam, odnosno korištenje tzv. prirodnih ljekovitih činitelja kao što je povoljna klima, termalni izvori ljekovitih voda i prirodnih agensa poput, npr. morske vode, ljekovitog blata, nafte… koji mogu pozitivno djelovati na zdravlje. Kazao je tada Car da je najveći potencijal Hrvatske zapravo, uz rehabilitacijske tretman, onaj dio zdravstveno-turističke usluge kroz koji se nudi unapređenje zdravlja, uz istodobni odmor u okolini koja podupire zdrave navike. Upravo je ta usluga prije pandemije bila jedna od najtraženijih na globalnom tržištu, a nakon pandemije očekuje se da bi mogla biti još i više. Zato pomoćnik ministra zdravstva na pitanje kako vidi razvoj zdravstvenog turizma nakon pandemije, u Hrvatskoj, ali i globalno, danas odgovara isto.

– Kao prvo, bitno je napomenuti da je pandemija još uvijek prisutna i da značajno utječe na kratkoročne trendove. Dugoročno će zdravstveni turizam doživjeti značajne promjene i sada je na našoj kreativnosti da predvidimo trendove i pravovremeno na njih odgovorimo. Hrvatska treba koristiti svoje komparativne prednosti i ostati sigurna država. Kao potencijal u koji treba dodatno ulagati smatram spoj medicinskog wellnessa i zdravog lifestylea. Dodatno treba iskoristiti potencijale prirodnih ljekovitih činitelja u rehabilitaciji dišnih organa – pa i kao posljedice pandemije – za što upravo Kvarner ima odličan potencijal i dugu tradiciju, naglašava naš sugovornik.
Na pitanje što Hrvatska konkretno čini kako bi se segment zdravstveno-turističke ponude nakon otvaranja granica ponovo vratio i barem približio brojkama koje su bile prije pandemije, Car ističe da su tri ključna aspekta turizma uopće, pa tako i zdravstvenog turizma, u vrijeme pandemije: prvi je dolazi li gost iz sigurne države i predstavlja li značajnu opasnost da bi mogao donijeti zarazu, drugi je li putovanje sigurno i treće je li odredište sigurno i predstavlja li nerazmjeran rizik za gosta da će se zaraziti i odnijeti zarazu nazad u svoju državu.

– Na prvu točku Hrvatska ne može direktno utjecati. Što se tiče sigurnosti putovanja, Hrvatska, a posebno sjeverni Jadran, u velikoj je prednosti pred drugim destinacijama. Mi smo za velik dio naših gostiju prihvatljiva auto destinacija, a to predstavlja najsigurniji oblik putovanja. U usporedbi s, npr. Turskom koja ima značajne kapacitete zdravstvenog turizma, ali je nezaobilazno vezana za avioprijevoz koji je rizičniji, Hrvatska ima vrlo značajnu komparativnu prednost.

Sada dolazimo do točke gdje moramo usmjeriti našu pozornost i energiju jer tu možemo najviše utjecati: sigurnost odredišta. Nju treba podijeliti u dva dijela: sigurnost destinacije u širem smislu (Hrvatska) i sigurnost mikro-destinacije. Hrvatska je na vrhuncu pandemije postigla zavidne rezultate na svjetskoj razini i s time pokazala da može i želi biti sigurna zemlja i u vrijeme pandemije. Te rezultate i tu percepciju sada moramo održavati jer sigurnost Hrvatske kao destinacije u širom smislu preduvjet je da se uopće razmatra sigurnost mikrolokacije, odnosno neke zdravstvene ustanove, lječilišta, grada… U sigurnoj zemlji, uz pridržavanje propisanih mjera, sigurnost mikrolokacije lako je osigurati i tek je pitanje nadstandarda koji će, sukladno procjenama ponuditelja usluge, odnosno želja gosta, odgovoriti na specifične ponude, kaže i čelni čovjek Uprave za zdravstveni turizam i kvalitetu zdravstvene usluge Ministarstva zdravstva.

Da je nastojanje da Kvarner bude prepoznat kao zdravstveno sigurna destinacija zdravlja i kvalitete života jedan od osnovnih preduvjeta novog zamaha zdravstvenog turizma u Primorsko-goranskoj županiji, smatra i dr. Vladimir Mozetič, predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera, udruge koja okuplja tridesetak članica iz medicinskog, turističkog i sveučilišnog sektora te pratećih usluga s ciljem stvaranja na lokalnoj i međunarodnoj razini prepoznatljivog i konkurentnog zdravstveno-turističkog proizvoda Primorsko-goranske, ali i Istarske županije.

Kvarnerski efekt

– Pandemija je primorala davatelje usluga na promišljanja o prilagodbi i redefiniranju usluga i programa koji će se ponuditi inozemnim tržištima, kao i način njihove prezentacije. Prednost Hrvatske, te naše županije, izuzetno su povoljni zdravstveni rezultati tijekom epidemije, koji su posljedica organiziranosti sustava i pridržavanja preporuka od strane građana. Temeljeni su na tradiciji organizacije onoga što nazivamo »public health« (javno zdravstvo). Upravo je to poruka koja je sadržana i u newsletteru kojega su u višejezičnoj formi pripremili Nastavni zavod za javno zdravstvo, Turistička zajednica Kvarnera i Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera, te proslijedili na veliki broj adresa partnera, korisnika usluga, te naših predstavništava u inozemstvu. Prednost naše regije je da je za većinu gravitirajućih tržišta dostupna kao auto, odnosno cestovna destinacija, ističe i dr. Mozetič, naglašavajući da će razvoj i prezentacija programa za koje se očekuje da će biti od interesa na tržištu, također jedan od bitnih preduvjeta za vraćanje, a zatim i povećavanje rezultata segmenta kvarnerske zdravstveno-turističke ponude.

Procjenjuje se, naime, da je 2019. godine na Kvarner zbog zdravstvenih usluga došlo više od 80 tisuća gostiju iz inozemstva. No, taj broj bi sigurno bio i višestruko veći kada bi mu se pribrojali svi oni koji su ovu destinaciju birali upravo zbog klimatskih blagodati regije, mediteranske prehrane i mogućnostima zdravih aktivnosti ili onoga što se u promociji zdravstveno-turističke ponude ove regije naziva »Kvarnerski efekt« (Kvarner Effekt).
Upravo o »Kvarnerskom efektu« trebalo se govoriti i na ovogodišnjim turističkim sajmovima, pa i onom najvećem, ITB u Berlinu koji je, baš kao i svi nakon početka ožujka, otkazan zbog pandemije. Cijela priča temelji se zapravo na činjenici da je Kvarner oduvijek bio mjesto na koje ljudi dolaze kako bi poboljšali svoje zdravlje te su već u 19. stoljeću poznata kvarnerska odredišta poput Opatije, Crikvenice, Lošinja ili Raba, proglašena službenim lječilištima Austro-Ugarske Monarhije. Tada je bilo uobičajeno članovima plemstva davati »medicinsku uputnicu« za boravak na Kvarneru kao terapiju različitih mentalnih i fizičkih stanja. Na to se podsjeća i u newsletteru što ga spominje dr. Mozetič, a kojim se podsjeća na dugu tradiciju, koja je, uz cjelogodišnju ponudu visokokvalitetnih usluga utemeljenih na globalnim trendovima, pozicionirala Kvarner među vodeće »destinacije zdravlja« na karti Europe, pa i šire.

– Programi koje nudimo naša su komparativna prednost u razdoblju po smirivanju pandemije. U prvom redu se to odnosi na usluge u rehabilitacijskoj medicini, odnosno u tjelesnoj – kardiovaskularnoj, respiracijskoj i fizikalnoj medicini kao i mentalnoj rehabilitaciji, zatim u dentalnoj medicini i nutricionizmu, koristeći prirodne ljekovite čimbenike te lokalne prehrambene proizvode. Dio ovih, te pojedinih pratećih usluga, sadržane su u pojmu »lifestyle« medicina koja i na globalnoj razini počinje zauzimati sve značajnije mjesto, objašnjava predsjednik Klastera, dodajući da je potrebno razvijati i uvoditi i nove tehnologije i proizvode u pružanju usluga, kako u ustanovama, tako i suvremenim telemedicinskim kanalima prema korisnicima usluga.