ZAGREB – Predsjednica Republike Kolinda Grabar – Kitarović u nedjelju je nakon Sinjske alke izjavila da pozdrav »za dom spremni« trebaju rješavati pravosudna tijela, kazala je da je to pitanje komentirala već »milijun puta« i zaključila da neće »ponovo komentirati jer mislim da to jest bitno pitanje, ali u ovoj zemlji ima toliko važnih pitanja koja se tiču posla, ezgistencije, plaća«. PredsjednicaRepublike se o ustaškom nasljeđu doista često očitovala u ovih godinu i pol koliko je na dužnosti, ali dojam je da se o tom nasljeđu mnogo oštrije i žustrije izražava u inozemstvu ili pod međunarodnim pritiskom.

Predsjedničin dinamičan odnos prema ustaškom nasljeđu započeo je u travnju prošle godine. Tada je otišla u Jasenovac, na sam datum obljetnice proboja logoraša (22. travnja) i to inkognito i u knjigu dojmova zapisala izjavu koja se dugo i temeljito analizirala. U toj je izjavi, kako je napisala, »bezpridržajno« osudila zločine, mučenja i ubijanja koja se se događala u jasenovačkom logoru. Međutim, u toj izjavi uspjela je ne spomenuti žrtve, pa tako nije spomenula ni Srbe, ni Židove, ni Rome.

U kratkom zapisu nije spomenula ni ustaše ni NDH. Spomenula je »volju režima«, ali nije imenovala taj režim, a spomenula je i da se taj režim »vezao uz nacističko-fašističku Osovinu«. Nije spomenula tko je žrtva, tko zločinac. Na komemoraciji koja se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora nije bila.

Govor u Izraelu

Tri mjeseca kasnije, u srpnju 2015. godine, Grabar-Kitarović je putovala u službeni posjet Izraelu u sklopu kojega je posjetila i Memorijalni centar Yad Vashem koji čuva sjećanje ne šest milijuna europskih Židova ubijenih za vrijeme Drugog svjetskog rata. U govoru u Yad Vashemu predsjednica je izrazila »duboku tugu za sve žrtve holokausta u Hrvatskoj i žrtve kolaboracionističkog ustaškog režima«.

Osim što je rekla tko je zločinac, u Yad Vashemu je rekla i tko je žrtva jer taj je režim »donio strašna stradanja židovskoj zajednici, ali i Romima, Srbima i Hrvatima te svima koje se smatralo neprijateljima režima onoga vremena«. Za ustaški je režim tada kazala i da »nije predstavljao stvarni izraz težnje hrvatskoga naroda za svojom neovisnom državom«.

Posjet izaslanika

Novi izlet u međunarodne vode kada je riječ o osudi ustaškoga režima zbio se 11. travnja. U jeku rasprave o ovogodišnjoj komemoraciji u Jasenovcu koje su zajednice koje predstavljaju žrtve odlučile bojkotirati zbog niza proustaških ispada, nereagiranja vlasti na to, te zbog stavova koje je, svakako u mladosti, iznosio ministar kulture Zlatko Hasanbegović, Hrvatsku je posjetio posebni izaslanik State Departmenta za pitanje holokausta Nicolas Dean. Nakon sastanka s Deanom izjavila je da je »NDH bila najmanje nezavisna i najmanje je štitila interese hrvatskog naroda, a ustaški režim bio je zločinački režim«. Tada je kazala i da je antifašizam u temeljima Ustava.

Niz ispada u Kninu na obilježavanju obljetnice Oluje nije komentirala, međunarodni pritisak u ovom slučaju nije snažan, a predsjednicaRepublike Kolinda Grabar-Kitarović zaključila da pitanje pozdrava »za dom spremni«, što je svakako dio ustaškog nasljeđa, trebaju rješavati pravosudna tijela.