OPATIJA – Na tradicionalnom savjetovanju domaćih ekonomista, koje je počelo u Opatiji, ministar financija Marko Primorac rekao je da se ove godine očekuje rast BDP-a od 5,7 posto. Trenutno usporavanje gospodarskog rasta prelit će se na iduću godinu za koju sadašnje projekcije predviđaju rast BDP-a od 0,7 posto. Prema ministru, usporavanje se očekuje i u segmentu inflacije koja će na ovogodišnjoj razini iznositi 10,4 posto dok bi se iduće godine trebala “držati”  5,7 posto.

Prema ministru Primorcu, Hrvatska ima dva velika razloge za optimizam. Prvi je ulazak u eurozonu odnosno uvođenje eura, a drugi se odnosi na iskorištavanje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i EU fondova.

– U  tom dijelu možemo biti prilično zadovoljni, posebice u vezi s Nacionalnim planom jer smo uz inicijalni predujam od 800 milijuna eura, već povukli  tranšu od 700 milijuna eura, dali zahtjev za povlačenje druge tranše i intenzivno se radi na ispunjavanju 45 indikatora koji su potrebni za povlačenje treće tranše. Do sada je ispunjeno 10 indikatora, kazao je Primorac te dodao kako sadašnja inflacija nema veze s uvođenjem eura. Pritom se pozvao na procjene prema kojima uvođenje eura pridonosi od 0,1 do 0,2 posto na povećanje inflacije.

– Naš kreditni rejting je povećan i najviši je u povijesti Hrvatske što se odražava i na troškove zaduživanja. Vjerojatno neće doći do smanjenja kamatne stope, ali bi bilo znatno veće da nismo uvodili euro, smatra Primorac te kao jedan od benefita uvođenja eura, uz smanjenje valutnog rizika, naveo je i uklanjanje transakcijskih troškova iz hrvatskog gospodarstva, a ti se troškovi procjenjuju na  1,2 milijarde kuna.

Borimo se s inflacijom i s posljedicama rata

Primorac je apostrofirao da je aktualna kriza drugačijeg karaktera nego prethodne. U ovom trenutku borimo se s inflacijom i s posljedicama rata u Ukrajini koji se prelio na gospodarstvo.

–  Fiskalna politika znala se nositi s ranijim izazovima, ali u  borbi protiv inflacije ima ograničenu mogućnost interveniranja, kazao je Primorac, složivši se s prethodnim govornicima oko toga da je središnja banka na ublažavanju inflatornih pritisaka ostala po strani, apostorofirajući u tom pogledu potrebu za snažnijom koordinacijom fiskalne i monetarne politike te politika članica EU-a.    Podsjetio je da je hrvatska Vlada donijela snažne pakete mjera i ciljane pomoći za najgroženije skupine građanstva, ali i gospodarstva za pomoć u borbi protiv inflatornih pritisaka i rasta cijena energenata.  Dio tereta krize podnosi i HEP kroz subvencionirane cijene električne energije, podsjetio je Primorac te dodao kako će fiskalna politika i u narednom razdoblju biti fleksibilna i spremna na brze reakcije, paralelno uz napore koji će se nastaviti u saniranju posljedica potresa, epidemije i zbrinjavanje izbjeglica iz Ukrajine.

– Činjenica je da državni intervencionizam nije nešto što ova Vlada preferira, no suočeni s postojećim izazovima na tržištu i činjenicom da se pokazalo neučinkovito, intervencija Vlade bila je potrebna i nužna, kazao je Primorac te dodao da u okolnostima dominantnih negativnih rizika još je važnije jačati otpornost gospodarstva.

Potrebna intenzivnija suradnja između znanstvene zajednice i  kreatora politike

I Primorac i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić složni su da je potrebna intenzivnija suradnja između znanstvene zajednice i  kreatora politike u Hrvatskoj.

– Svima nam se čini da je za razliku od drugih, ponajprije tehničkih znanosti, poveznica između stručne i znanstvene zajednice, kada govorimo o ekonomiji i kreatorima ekonomske politike, pomalo nestala i da bi trebala biti čvršća, zaključio je ministar Primorac.

Na upit novinara  je li i kakva to konkretno stigla ponuda za kupnju većinskog poslovnog udjela u pulskom škveru, Uljanik Brodogradnja 1856, Primorac je rekao da još nema informacija o tome.

Na upi o porezu na ekstraprofit i kritike poslodavaca, odgovorio je kako  još nisu utvrđeni detalji tog poreza te da kao ministar financija nije sretan s uvođenjem bilo kakvog novog poreza. To je ponajprije potaknuto uredbom donesenom na razini EU, usmjerenom dominantno prema energetskom sektoru.

– Postojala je ideja da se proširi obuhvat, ponajprije na subjekte iz trgovinskog sektora, veleprodaje i maloprodaje jer  smo bili suočeni s činjenicom da je Vlada već nekoliko puta snižavala stopu PDV-a s ciljem smanjenja cijena pojedinih artikala, ali to  nije urodilo plodom. Cijene ne samo da nisu snižene nego su i   povećane. Stoge se pretpostavilo da su povećane i marže kod takvih subjekata, kazao je Primorac  naglasivši da u vidu treba imati puno elemenata o kojima se još raspravlja.