snimio Ivica Galović/PIXSELL, arhiva NL
Kriza će završiti, no ne bude li tvrtkama i obrtnicima omogućen opstanak, tko će pružati usluge prijevoza i logistike nakon krize? Prijeti opasnost da izgubimo ne samo tvrtke i obrte, nego i radnike koji će za poslom i plaćom krenuti u inozemstvo
RIJEKA – Država poduzima mjere za pomoć poduzetništvu, ali one nisu dovoljne i ne donose se dovoljno brzo. Smatram da bi u sektoru prijevoza i logistike koji je jedan od najteže pogođenih krizom izazvanom epidemijom koronavirusa, hitno trebalo donijeti niz mjera, poput odgode plaćanja poreznih i kreditnih obaveza ili produženja valjanosti registracije teretnih vozila za razdoblje koliko će potrajati kriza, kaže Željko Mandarić, direktor poznate riječke tvrtke Manšped, najveće u regiji kada je riječ o prijevozu i logističkim uslugama, od skladištenja roba, carinskog posredovanja, do intermodalnog transporta i povezanih usluga kojima se bavi ne samo u Hrvatskoj, nego i okolnim zemljama. Mjere koje predlaže bi tvrtkama i obrtnicima pomogle da prebrode sadašnju situaciju i omogućile im da nastave s poslovanjem kad epidemija završi.
Ugrožene manje tvrtke
– Kriza će završiti, no ako tvrtkama i obrtnicima ne bude omogućen opstanak do tog trenutka, tko će pružati usluge prijevoza i logistike nakon krize. Prijeti opasnost da izgubimo ne samo tvrtke i obrte, nego i radnike koji će, ne budu li neko vrijeme mogli računati na plaće i radna mjesta u Hrvatskoj, otići u inozemstvo. Posebna opasnost prijeti manjim tvrtkama i obrtnicima. Situacija je i kod nas u Manšpedu takva da nam trenutno oko 85 posto kapaciteta ne radi, a imamo više od 350 teretnih vozila, 450 zaposlenih, preko 40 tisuća četvornih metara skladišnog prostora, terminale i ostale djelatnosti, no mi smo velika tvrtka i imamo određene rezerve, iako očekujemo od Vlade donošenje mjera koje će i nama olakšati prevladavanje ove krize. No, kod malih prijevoznika koji imaju jedno ili nekoliko vozila, već jedan mjesec u kojemu će morati plaćati radnike, anuitet leasinga, porez, komunalnu naknadu i sva ostala davanja, a da pritom nemaju gotovo nikakvih prihoda, mogao bi značiti kraj poslovanja – kaže Mandarić.

Velik dio problema s kojima se suočavaju prijevoznici i logističari, ističe, odnosi se na nemogućnost poslovanja u okolnim zemljama, poput Italije i Slovenije, na što hrvatska vlada ne može utjecati, ali ističe kako može donijeti mjere unutar zemlje koje će pomoći gospodarstvu.
– Vjerujem da će pravovremeno reagirati po pitanju odgode naplate doprinosa, kao i dogovoriti s bankama da se odgodi otplata anuiteta kredita i leasinga za vozila. Ne vjerujem ni da je bankama u interesu da plijene teretna vozila od poduzetnika koji neće moći otplatiti anuitet, jer što će s tolikim brojem kamiona, za kojima nema potražnje na tržištu. Odgoda bi trebala trajati od tri do šest mjeseci, ovisno o trajanju epidemije i krize koja ju prati, smatra Mandarić.
Pomoć države
Također, ističe Mandarić, treba ubrzati protok informacija o mjerama koje se donose, jer se u praksi često događa da Vlada nešto odluči, a da, primjerice, carinici na granici ne znaju da je odluka donesena i u primjeni.
– Takve se stvari ne bi smjele događati. Protok takvih informacija morao bi biti trenutačan, kako bi sve nadležne službe odmah znale što im je i kako činiti, jer nama je svaki dan u ovoj situaciji važan, zaključuje Mandarić.