Kampovi su čuvari prostora, a ne problem u prostoru, poručeno je jučer s 19. nacionalnog kongresa hrvatskog kampinga koji se u organizaciji Kamping udruženja Hrvatske (KUH) održava u Šibeniku.

Naime, reforma upravljanja prostorom koju država provodi kroz novi Zakon o prostornom planiranju obuhvaća i kampove, konkretno najviše pitanje mobilnih kućica koje bi se po ovom prijedlogu smatrale građevinama.

Kako je prošlog tjedna u Opatiji pojasnio ministar prostornog planiranja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, država je svjesna da su mobilne kućice danas važan izvor prihoda u turističkom sektoru, ali one zauzimaju prostor i moraju biti regulirane.

Bačić je naveo kako će novi zakon propisati stoga zabranu postavljanja takvih građevina unutar 100 metara od obale u izdvojenim građevinskim područjima te 25 metara u naseljima. Predviđen je i osmogodišnji prijelazni period za usklađivanje postojećih kampova.

Usto, mobilne kućice ulazile bi u povećani dozvoljeni postotak izgrađenosti samog kampa od 30 posto.

Prilagodba 10 godina

Novi izmijenjeni prijedlog Zakona bio je na međuresornom usuglašavanju u Ministarstvu turizma i sporta (MINTS).

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina jučer je na kongresu u Šibeniku kazao kako je prijedlog Zakona još uvijek u fazi usuglašavanja te će u četvrtak biti predstavljen na sjednici Vlade.

Tonči Glavina

Izašao je, međutim, i s informacijom kako Ministarstvo turizma i sporta smatra da mobilne kućice ipak nisu građevine nego mobilne jedinice za privremeni smještaj, a rok od 8 godina produžit će se na 10 godina u kojem se svi kampovi trebaju prilagoditi zakonskim i podzakonskim aktima vezanim uz to što mobilna kućica jest ili nije i gdje mora biti smještena.

– Dosad smo pod krinkom mobilnih kućica, i to u pojasu koji trebamo najviše štititi, imali nekakve montažne građevine jer su se iskorištavali pravni vakuumi, naglasio je Glavina.

S kongresa hrvatskog kampinga očekivano su kritizirali predložena zakonska rješenja, pogotovo dio o tome da mobilne kućice dobiju status građevina.

Iz KUH-a su ponovili da, prema prikupljenim informacijama od nacionalnih kamping udruga u drugim zemljama, mobilne kućice u cijeloj Europi te svim mediteranskim konkurentskim destinacijama, Italiji, Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu, imaju status pokretne opreme za kampiranje što one, ističu, i jesu, te ni u jednoj ne postoji tako strogo ograničenje za njihovo postavljanje u pojasu 100 metara od obalne crte, kako se najavljuje novim Zakonom

A i prema europskim normama mobilna kućica je pokretna jedinica za privremeni ili sezonski boravak, koja se može u potpunosti ukloniti bez trajne promjene prostora, stoga se ne može smatrati građevinom, a eventualna promjena takvog pristupa značila bi odstupanje od EU prakse, naglasili su u KUH-u.

Sudska praksa

U hrvatskim kampovima postavljeno je oko 15.700 mobilnih kućica, od čega se gotovo trećina njih nalazi u pojasu od 100 metara od obalne crte.

– Sve nacionalne turističke strukovne udruge snažno podržavaju precizno zakonodavno reguliranje pojma mobilne kućice kao pokretne opreme za kampiranje u kampu kako bi se u budućnosti izbjegle situacije pogrešne interpretacije te su unisono protiv ovakvog predloženog zakonskog rješenja.

Kampovi su čuvari prostora, a ne problem u prostoru. Tako je to svugdje u svijetu, osim u Hrvatskoj s ovim prijedlogom zakona.

Kamping sektor je šokiran prijedlogom, jer bi on u potpunosti zaustavio razvoj sektora koji je trenutno prema svim ključnim pokazateljima među vodećima u Europi.

Nakon današnjih izjava resornog ministra nadam se da će predlagači zakona usvojiti naše prijedloge, upozorio je na kongresu Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma i predsjednik Izvršnog odbora KUH-a.

Veljko Ostojić

Kazao je i kako sudska praksa razlikuje mobilne kućice kao pokretnu opremu koja nije građevina i ne zahtijeva građevinsku dozvolu, od trajno postavljenih objekata s dodatnim građevinskim zahvatima.

U KUH-u ujedno smatraju kako bi regulacija broja i rasporeda mobilnih kućica trebala ostati nadležnost Ministarstva turizma i sporta.

Na novi prijedlog zakona se osvrnuo i Adriano Palman, direktor KUH-a, koji je kazao da su hrvatski kampovi među najboljima u Europi, a ADAC Hrvatsku rangira na visoko drugo mjestu po kvaliteti kampinga.

Navodi, međutim, kako ovakav prijedlog bitno narušava konkurentnost hrvatskih kampova u odnosu na konkurenciju te će izazvati dalekosežne posljedice za cijeli sektor, uz realnu prijetnju da će se kvaliteta kampova ovim prijedlogom vratiti na stanje od prije 30 godina.

Gotovo četvrtina noćenja u kampovima

Kako je na godišnjem okupljanju hrvatskog kamping sektora istaknuto, u kampovima se ostvaruje 23 posto turističkih noćenja u Hrvatskoj.

Do sada je, naime, u ovoj vrsti smještaja zabilježeno 3,4 milijuna dolazaka i 21,1 milijun noćenja, što predstavlja rast od 3 posto u dolascima te 2 posto u noćenjima.

Najveći dio tog prometa otpada na Istru koja ostvaruje i najveći rast s ponudom kampova koji privlače obitelji s djecom i nešto stariju populaciju, dok primjerice splitski klaster ostvaruje rast među mlađim gostima i turistima srednje dobi koji su orijentirani na doživljajni turizam.

U promatranom razdoblju rast se ostvaruje u razdoblju predsezone i posezone, a najveću popunjenost su i ove sezone imali kampovi više kategorije s 4 i 5 zvjezdica.