Ako s igrališta isključimo sprave na kojima bi se djeca možda mogla ozlijediti, kao što su popularne penjalice, djeca bi zbog prevelike brige odraslih mogla izgubiti osnovu za važan dio svog motoričkog razvoja, ali i razvoj samopouzdanja i natjecateljskog duha
– Osim što djeca, ako im to uskratimo, preskaču sastavni dio odrastanja, ona ne razvijaju određene vještine, sposobnosti i navike, te su uskraćena za dio socijalizacije. Ako ih pretjerano štitimo, snižavamo njihovo samopouzdanje. Takva se prezaštićena djeca ne uče boriti sa samima sobom, ne razvijaju vlastite sposobnosti niti sposobnosti u interakciji s drugom djecom – tumači Vesna Đurek.
Trajno zakinuti
– Djeca na igralištu moraju naučiti kako prihvatiti rizik i prevladati svoje strahove. Ako igrališta postanu dosadna, djeca će ostati trajno zakinuta za uzbudljiva iskustva s visinama ili velikom brzinom koju postižu na nekim spravama – ističe dr. Sandseter. Samo u Hrvatskoj na igralištima se godišnje ozlijedi više od 1.000 djece. Da bi se izbjegle ozljede na igralištima, od udaraca i padova do uklještenja, ogrebotina i posjekotina, u svijetu se ulažu ogromni napori da igrališta postanu što sigurnija, nastoji se standardizirati proizvodnja, montaža i održavanje pojedinih sprava, a neke od njih, koje se smatraju rizičnima, nestaju s dječjih igrališta.
Proučavanjem djece na igralištima u Norveškoj, Engleskoj i Australiji, norveška je psihologinja identificirala šest kategorija rizične igre – istraživanje visine, istraživanje velike brzine, rukovanje opasnim alatima, igra u blizini opasnih elemenata poput vode ili vatre, igre hrvanja i igre koje podrazumijevaju lutanje bez nadzora odraslih. Najčešće su to, međutim, različite penjalice. Po sudu stručnjaka, penjalice bi morale biti dovoljno visoke jer će inače djeci brzo dosaditi. One su važne za stjecanje vještina ali i za emocionalni razvoj djeteta. Bez takvih vježbi dijete ostaje prepušteno vlastitoj anksioznosti i strahovima, što je za njega gore od slomljene kosti, jer se tako stvara bojažljivo dijete podložnije psihičkim poremećajima, tvrde psiholozi.
Umjetni ljudi
Defektologinja Vesna Đurek smatra da se na taj način ograničavaju prava djeteta i sprječava normalni djetetov razvoj.
Neka igrališta doista jesu opasna, jer su sprave zastarjele, ne održavaju se, rasklimane su i mogu pasti na dijete, neke od njih nisu primjerene za svaku dob, ali o tome treba voditi računa.
– Djecu morate paziti, ali ih ne smijete čuvati pod staklenim zvonom. Tako ćete dobiti umjetne ljude koji će funkcionirati samo u takvim, besprijekornim uvjetima, zaključuje Đurek.
