Odbor ministara Vijeća Europe ukinuo je pojačani nadzor nad Republikom Hrvatskom u predmetima »Statileo i ostali protiv Republike Hrvatske« 11 godina nakon presude Europskog suda za ljudska prava kojom je Hrvatska obavezna riješiti problem povrata nacionaliziranih stanova njihovim vlasnicima, zbog čega je usvojen poseban Zakon o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske kojim se paralelno rješava i status zaštićenih najmoprimaca.

Iz Ministarstva državne imovine su izvijestili da je čak 21 država članica Vijeća Europe pohvalila napredak Republike Hrvatske po ovom pitanju, izdvojivši je kao prikaz dobre prakse i konkretnih rezultata koje je postigla u izvršenju svojih međunarodnih obveza, dok je rezolucija o okončanju nadzora nad Hrvatskom usvojena jednoglasno.

Zaštita prava

Ravnatelj Uprave za provedbu stambene politike, kvalitetu stanovanja i komunalno gospodarstvo Ministarstva državne imovine Tomislav Jukić izložio je trenutno stanje provedbe presuda podsjetivši da je 2024. uspostavljen Registar vlasnika stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci, u koji je upisan 1.161 stan, te kako vlasnici stanova od 1. siječnja 2025. godine primaju primjerenu najamninu za koju izdvajaju najviše 25 posto svojih prihoda, dok ostatak podmiruje država. Dodao je da je od početka provedbe zakona, 266 zaštićenih najmoprimaca iselilo iz stana, dok je šest zaštićenih najmoprimaca uselilo u stanove u vlasništvu Republike Hrvatske. Kada se navedenoj brojci dodaju zaštićeni najmoprimci koji su napustili posjed stanova svojom voljom dok čekaju stan u vlasništvu države, kao i oni drugi načini okončanja statusa zaštićenog najma, ukupno je u 291 predmetu vlasnik dobio svoj stan u posjed, što čini 21,4 posto od ukupnog broja slučajeva.

No, udruge vlasnika stanova su Odboru ministara Vijeća Europe uputile podneske u kojima navode sve očite nedostatke u provedbi zakona »Statileo« te su zbog toga tražile da se u interesu zaštite vlasničkih prava nadzor ne ukida do konačne provedbe zakona.

– Žalosna činjenica za ovu državu je da nakon 11 godina od presude »Statileo« imamo riješeno samo 21,4 posto od ukupnog broja slučajeva, a taj postotak će nakon podjele stanova koji su na raspolaganju narasti na možda 30 posto. Ostalih 70 posto čekat će još godinama na rješenje problema jer za većinu potrebnih zamjenskih objekata projekti nisu čak ni u pripremnoj fazi. Možemo se samo nadati da država sada neće provedbu ovog zakona gurnuti u ladicu jer je njegovo donošenje ionako prvenstveno bilo u funkciji otklanjanja pritiska međunarodne zajednice, dok su bitni elementi provedbe očito u drugom planu, kaže predsjednik udruge Protectus Josip Hrastić i dodaje da presuda »Statileo«, iako donesena zbog povreda ljudskih i vlasničkih prava vlasnika, u svojoj provedbi znatno više ide u korist bivšim zaštićenim najmoprimcima nego vlasnicima.

Nema dovoljno stanova

Zakonom je predviđeno pet mjera stambenog zbrinjavanja zaštićenih najmoprimaca – nagodba o najmu stana između vlasnika i zaštićenog najmoprimca, zatim neposredna isplata iznosa koji pripada zaštićenom najmoprimcu čime bi on bio obeštećen, kao i mogućnost da zaštićeni najmoprimac iseli iz postojećeg stana i useli u stan u vlasništvu države, pri čemu bi plaćao minimalnu najamninu uz mogućnost kasnijeg otkupa toga stana. Četvrta je programska mjera da država kupi stan od vlasnika, a u njemu bi ostao zaštićeni najmoprimac koji bi onda mogao otkupiti taj stan, dok peta mjera predviđa mogućnost zamjene stana između vlasnika i države, pri čemu bi u tom stanu i dalje živio zaštićeni najmoprimac koji bi taj stan mogao otkupiti. Vlasnicima stanova zakonom se omogućuje obeštećenje kroz pravo na povrat imovine i isplatu tržišne najamnine.

U udruzi Protectus upozoravaju na probleme u provedbi treće mjere, odnosno iseljenja najmoprimca u državni stan i vraćanja stana u posjed vlasniku. Naime, podaci ukazuju kako je u okviru primjene te programske mjere riješeno samo 17 slučajeva, odnosno u samo pet slučajeva su zaštićeni najmoprimci smješteni u državne stanove, a 12 zaštićenih najmoprimaca je dobrovoljno iselilo i čeka useljenje. Kako se radi o najčešće odabranoj mjeri, udruge vlasnika upozoravaju da država nema dovoljan broj stanova za smještaj zaštićenih najmoprimaca.

U podnesku Odboru ministara Vijeća Europe vlasničke udruge navode da resorno ministarstvo svjesno i namjerno krši odredbe zakona, pogoduje najmoprimcima na štetu većine vlasnika koji će ovim tempom osiguranja zamjenskih nekretnina čekati još godinama na povrat svojih stanova. Udruga Protectus stoga će pomno pratiti provedbu zakona te i dalje o svemu izvještavati Odbor ministara, navode.

Rok za iseljenje

Zaštićeni najmoprimac iz stana treba iseliti u roku devet mjeseci od dana kada je zaprimio obavijest u kojoj je utvrđeno da se sam opredijelio za programsku mjeru broj 3, no udruge vlasnika u podnesku Vijeću Europe navode da je pisanu obavijest ministarstvo bilo dužno dostaviti i vlasniku i zaštićenom najmoprimcu najkasnije do 30. svibnja ove godine, što znači da bi trebali iseliti do kraja ožujka 2026.

Međutim, velik broj vlasnika i najmoprimaca obavijest nije zaprimio ni do kraja listopada, što znači da rok od devet mjeseci u njihovom slučaju još nije počeo teći te da im stan neće biti vraćen u posjed do ožujka iduće godine. U slučajevima u kojima je obavijest dostavljena, a rok počeo reći, ministarstvo nije dostavilo potrebnu popratnu dokumentaciju u koju su zaštićeni najmoprimci dužni upisati dan iseljenja, koju potom ovjeravaju kod javnog blježnika, čime ona postaje ovršna isprava vlasnicima u slučaju da najmoprimac ne želi iseliti.