ZAGREB Na prošloj sjednici Nadzornog odbora Ine, održanoj u rujnu, tri člana koji u odboru zastupaju Hrvatsku, na čelu s novim predsjednikom NO-a Damirom Vanđelićem, inicirali su uputu upravi Ine, u kojoj sjede tri hrvatska i tri MOL-ova člana, uključujući predsjednika uprave Zoltana Aldotta, da upravljačku strukturu uskladi s važećim zakonima u državi. To znači da nadzorni odbor od uprave traži ukidanje funkcija izvršnih direktora u Ini, kao i Odbora izvršnih direktora, koji zapravo upravljaju kompanijom pod budnim okom MOL-a. Takav je sustav upravljanja MOL, iako bez većinskog paketa dionica, stekao zahvaljujući dioničarskom ugovoru iz 2009. godine, kojeg Hrvatska pokušava osporiti međunarodnom arbitražom, započetom 2014. godine. Zahvaljujući njemu, MOL preko izvršnih direktora upravlja kompanijom, a hrvatski trojac u upravi, odnosno Vlada kao 45-postoni dioničar u Ini, nema uvid u poslovanje kompanije. To bi se, nakon Vanđelićeve inicijative, moglo promijeniti.

Iako bi uprava Vanđelićev zahtjev trebala ispuniti, za očekivati je da će ga, presuđujućim, dvostrukim Aldottovim glasom, odbaciti. Nakon što se to dogodi, Vlada, kako doznajemo, na tome neće stati, već će se ići na tužbu zbog kršenja Zakona o trgovačkim društvima, po kojem kompanijom mora upravljati uprava, a ne, kao u slučaju Ine, izvršni direktori. Sud u tom slučaju može donijeti privremenu mjeru promjene statuta na način da uprava preuzme upravljanje kompanijom.

Palo u vodu

Isti postupak – da nadzorni odbor Ine upravi naredi da počne poštivati zakon, ili ju u protivnom tuži, trebao je, kako doznajemo, biti proveden već prije dvije godine, dok je na Markovom trgu sjedila vlada Zorana Milanovića. Osim tog poteza, tad je osmišljen i plan da se, paralelno s međunarodnom arbitražom kojom se traži ukidanje ugovora s MOL-om iz 2009. godine, uz pomoć angažiranih odvjetnika i na hrvatskim sudovima osporava ugovor s MOL-om. Iako pokrenute, obje su inicijative pale u vodu zato što ih, pokazuje i dokumentacija u posjedu našeg lista, nisu podržali hrvatski članovi tadašnjeg nadzornog odbora Ine, koje je imenovala RH, i koji su bili plaćeni da zastupaju interese Vlade u Ini, kao ni Državni ured za upravljanje državom imovinom (DUUDI), koji je nositelj Vladinih dionica u Ini. Ni hrvatski članovi u prošlom nadzornom odboru Ine ni DUUDI nisu ispoštovali dogovor, odnosno zahtjeve Vlade, koja im je nadređena.

Naime, dok je na čelu nadzornog odbora Ine za vrijeme vlade Zorana Milanovića sjedio Siniša Petrović, hrvatski članovi uprave Ine – Ivan Krešić, Niko Dalić i Davor Mayer prvo su na sjednici uprave u kolovozu 2014. godine zatražili ukidanje funkcije izvršnih direktora, Odbora izvršnih direktora i prestanak važenja poslovnika o radu izvršnih direktora. Nakon što nisu dobili Aldottovu niti podršku preostala dva MOL-ova člana uprave, poslali su pismo nadzornom odboru, obavijestivši ga da poslovanje Ine nije u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima te od njega zatražili da u skladu sa svojim ovlastima donese odluke kojima će se upravljanje Inom uskladiti sa zakonom. Na sastanku kod tadašnjeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka 1. listopada 2014. godine, doznaje naš list, dogovoreno je da na sjednici nadzornog odbora Ine dan poslije, 2. listopada, svi hrvatski članovi nadzornog odbora koje je imenovala Vlada – Petrović kao predsjednik te Željko Perić i Mladen Proštenik, podrže prijedlog hrvatskog trojca u upravi. Svi su u kabinetu ministra potvrdili da će sutradan glasati za, odnosno podržati prijedlog, no to dan poslije – nisu učinili. Nadzorni odbor je sutradan raspravljao o pismu hrvatskih članova uprave nakon čega je, tek na prijedlog Maje Rilović kao predstavnice radnika, Petrović stavio na glasanje prijedlog da se zahtjev hrvatskih članova uprave uopće stavi na dnevni red sjednice nadzornog odbora. Protiv su glasali, osim četiri mađarska člana nadzornog odbora, i Petrović, Proštenik i Perić, dok je za bila samo Rilović, zbog čega pismo nije stavljeno na dnevni red. Petrović je tada komentirao da je osobno frustriran cjelokupnim pitanjem korporativnog upravljanja u Ini, što je bio razlog zašto je, kazao je, nadzorni odbor Vladi i MOL-u poslao svoj, novi prijedlog koncepta upravljanja Inom.

Drugi kontekst

Na pitanje našeg lista zbog čega je dan ranije na sastanku kod Vrdoljaka, na kojem su svi hrvatski članovi uprave i nadzornog odbora dogovorili strategiju, te on i ostala dva člana nadzornog odbora imenovana od strane Vlade potvrdila da će podržati prijedlog hrvatskog trojca, Petrović odgovara kako »sve treba gledati u kontekstu prijedloga NO za drugačijim upravljanjem koji smo dali, a kojim je nadzorni odbor odlučio predložiti ne samo ukidanje funkcije izvršnih direktora nego i dati prijedlog cijelog sustava upravljanja u skladu sa zakonom«. Na ponovljeno pitanje zbog čega nije ispoštovao dogovor, Petrović odgovara kako je »sve podržao, pa i zahtjev hrvatskih članova, samo kroz cijeli sustav upravljanja«. Nije funkcija nadzornog odbora da vodi poslovanje tvrtke niti je nadzorni odbor odredio funkciju izvršnih direktora u Ini, kazao nam je Petrović.

Vlada je sredinom 2014. godine, iako je tad već pokrenula i međunarodnu arbitražu za poništenje ugovora s MOL-om, odobrila i da se angažiraju odvjetnici i DORH te pokrene postupak kojim bi se preispitao odnos Ine s MOL-om, odnosno pokušao srušiti ugovor s MOL-om i na domaćim sudovima.

DUUDI-jevo »ne«