Premijer Andrej Plenković u srijedu je ocijenio da preporuke Europske komisije (EK) u okviru Europskog semestra reflektiraju aktivnosti Vlade i smatra ih poticajem za daljnje reforme.

Europska komisija u okviru Europskog semestra objavila je preporuke za svaku zemlju članicu zajedno s ocjenama njihovih fiskalnih politika, strukturnih reformi i mjera za rast i zapošljavanje koje trebaju poduzeti u sljedećih godinu i pol dana.

Hrvatska je dobila četiri preporuke prilagođene novim okolnostima zbog pandemije koronavirusa, koje trebaju poslužiti kao smjernice za gospodarski oporavak nakon pandemije.

“Komisija je ocijenila da se Hrvatska izrazito dobro obranila od svih prijetnji koje su  bile tu za javno-zdravstveni sustav u kontekstu pandemije COVIC-19, da smo poduzeli prave mjere za zadržavanje radnih mjesta”, rekao je Plenković u izjavi novinarima nakon sjednice užeg kabineta Vlade uoči sutrašnje sjednice.

Preporuke idu za tim da se i dalje vodi politika koja će osigurati i likvidnost poduzeća i jedan put prema gospodarskom oporavku, a zadnja preporuka odnosi se na temu koja je kontinuirano na dnevnom redu, a to je učinkovitost pravosuđa i javne uprave, dodao je premijer.

“I s te strane mogu reći da su ove preporuke reflektirale aktivnosti Vlade i sigurno su poticaj za daljnje reforme”, ustvrdio je.

U prvoj preporuci EK navodi se potreba poduzimanja svih potrebnih mjera za učinkovito suzbijanje pandemije te potpora gospodarstvu i oporavku u skladu s fleksibilnijim pravilima o državnim potporama koje je Komisija donijela na početku koronakrize.

U drugoj preporuci se traže mjere za jačanje tržišta rada, adekvatnije naknade za nezaposlene i sheme minimalnog dohotka. Potrebno je povećati dostupnost digitalne infrastrukture i usluga, promicati stjecanje vještina.

U trećoj preporuci kaže se da Hrvatska treba održati mjere za osiguranje likvidnosti malih i srednjih poduzeća i samozaposlenih osoba. Preporučuje se daljnje smanjenje parafiskalnih nameta i ograničenja u reguliranju tržišta roba i usluga.

Četvrta preporuka spominje potrebu jačanja sposobnosti i učinkovitosti javne uprave u izradi i provedbi javnih projekata i politika na središnjoj i lokalnoj razini te potrebu poboljšanja učinkovitosti pravosudnog sustava.